Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH), Helsinški parlament građana Banje Luka (HPG), Centar za zaštitu životne sredine i „Oštra nula“ uputili su Narodnoj skupštini RS-a komentare na Prijedlog zakona o Fondu solidarnosti za obnovu Republike Srpske, iako je zakon upućen u Narodnu skupštinu RS-a po hitnoj proceduri i bez mogućnosti javne rasprave.
U komentarima i prijedlozima koje su dostavile ove organizacije navedena je potreba detaljnog definisanja kriterija za raspodjelu sredstava i sanacije štete u samom zakonu, umjesto ostavljanja Vladi da ove odredbe naknadno definiše. Iz TIBiH se ističe da bi uslove, način, korisnike, postupak, oblik i obim korištenja sredstava za sanaciju štete trebalo definisati u samom zakonu, a ne naknadnim odlukama Vlade, kako bi se izbjegla diskrecija u propisivanju ovih procedura i njihovo proizvoljno tumačenje. „Sama činjenica da je u Upravnom odboru Fonda predviđeno većinsko učešće predstavnika Vlade, ostavlja Vladi monopol nad donošenjem odluka, dok s druge strane nije omogućeno civilnom sektoru ni građanima da vrše nadzor i utiču na donošenje odluka“, smatraju ove nevladine organizacije. Osim što su pojmovi u zakonu, kao i procedure procjene i naknade štete nejasno definisani, te mogu omogućiti proizvoljno donošenje odluka, prijedlogom zakona nije zagarantovana ni transparentnost procesa raspodjele sredstava i donošenja odluka. Zbog toga su organizacije posebno naglasile potrebu blagovremenog objavljivanja detaljne liste svih pojedinačnih uplata na račun Fonda, kao i liste svih pojedinačnih isplata, kako bi se osigurala javnost rada Fonda. TI BiH, HPG, Centar za životnu sredinu i „Oštra nula“ podsjećaju da su sredstva kojima će raspolagati Fond solidarnosti namijenjena pomoći onima koji su pogođeni poplavama i da se mora omogućiti pravična i transparentna raspodjela ovih sredstava i izbjeći i najmanja mogućnost zloupotrebe, što je trebalo definisati u samom zakonu. „Predložena rješenja koja su upućena NSRS-u, nažalost, ostavljaju previše mogućnosti za neujadnačeno tumačenje, proizvoljnu raspodjelu sredstava i ne daju garanciju građanima da će sredstva zaista biti raspoređena onima kojima su najpotrebnija“, smatraju nevladine organizacije.