U isto vrijeme Željko Komšić i njegova Demokratska fronta podnijeli su Tužilaštvu BiH i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) izvještaj o počinjenju krivičnog djela protiv članova CIK-a BiH.
Uprkos javno izraženim stavovima kako nemaju namjeru prihvatiti odluku CIK-a BiH, sve političke stranke, dakle i SDA i DF i SBB, ali i opozicione stranke poput SDP-a i Naše stranke pristale su na kompletiranje Doma naroda PFBiH i izabrale svoje delegate u federalni organ zakonodavne vlasti. Šta više, u Domu naroda PFBiH, za koji su tvrdili da je izabran nezakonito, izglasali su i delegate iz FBiH u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Ovo nije jedina stvar od koje su lideri bh. političkih stranaka odustali u postizbornom periodu. U decembru 2018. godine aktuelizirana je priča o smjeni članova CIK-a. Šta više, uspostava vlasti na državnom nivou uvjetovana je smjenom i izborom novih članova CIK-a. Kako je vrijeme odmicalo, odnosno kako je izborni oktobar 2018. godine bio sve dalji, tako su se ušutjeli i domaći političari pa ni ovaj zahtjev više ne spominju u svojim javnim istupima.
Na samom početku pregovora o formiranju Vijeća ministara BiH delegacije SDA i DF-a poželjele su da se izmijeni Zakon o Vijeću ministara BiH na način da se izvrši reorganizacija ministarstva u državnoj vladi. SDA i DF tražili su na sastanku s koalicionim partnerima iz SNSD-a da se osnuju Ministarstvo poljoprivrede Bosne i Hercegovine i Ministarstvo evropskih integracija Bosne i Hercegovine.
Nakon što je SNSD odbio ovu ideju, resori su podijeljeni u okviru sadašnjeg broja državnih ministarstava pa je SDA, prema dogovoru Bakira Izetbegvića, Dragana Čovića i Milorada Dodika, dobila Ministarstvo vanjskih poslova BiH, a DF Ministarstvo odbrane BiH.
Zvanični stav SDA i DF-a bio je da se Vijeće ministara BiH mora formirati paralelno s Vladom Federacije BiH. Ovo je stav koji je zauzeo ne samo Željko Komšić lično, već i Predsjedništvo DF-a na jednoj od održanih sjednica. Od paralelne uspostave vlasti u međuvremenu se očito odustalo, jer partneri za vlast novi saziv Vijeća ministara BiH planiraju imenovati do kraja ove godine, dok će imenovanje novog saziva Vlade FBiH čekati izmjene Izbornog zakona BiH.
U zajedničkog izjavi koju su 17. maja 2019. godine potpisali predsjednik SDA Bakir Izetbegović, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić i predsjednik DF-a Željko Komšić kao princip je navedena “hitna aktivacija Akcionog plana za članstvo BiH u NATO savezu i napredak BiH u procesu integrisanja u NATO kroz redovno usvajanje Godišnjih akcionih planova (ANP)”.
Problem NATO puta BiH na kraju je riješen kroz usvajanja Programa reformi u Predsjedništvu BiH, čiji sadržaj još uvijek nije poznat bh. javnosti, a ne kroz “redovno usvajanje Godišnjih akcionih planova (ANP)”. Naime, Vijeće ministara BiH u redovnoj proceduri trebalo je usvojiti ANP, međutim, do toga nije došlo s obzirom na to da su SDS i PDP devet puta skidali ovaj dokument s dnevnog reda.
Od svojih zahtjeva u proteklom periodu odustajao je i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Javnost u BiH pamti da je Dodik odustao od isticanja zastave bh. entiteta RS u zgradi Predsjedništva BiH, ali i od ranijih najava kako neće dolaziti u glavni grad BiH, već da će sjednice održavati putem Skypea.
Uprkos silnoj drami o Deklaraciji SDA, visokom predstavniku međunarodne zajednice i prijetnji referendumom, SNSD je kompletnu priču zadržao na nivou dnevne politike, odnosno nije učinio ništa konkretno.
Od zahtjeva nije odustao samo lider HDZ-a BiH Dragan Čović. Već duže vrijeme Čović otvoreno govori kako on neće pristati na formiranje vlasti u entitetu FBiH sve dok se ne izmijeni Izborni zakon BiH. Takav njegov pristup rezultirao je time da su SDA i HDZ BiH već otpočeli pregovore o izmjeni Izbornog zakona BiH, a koji će nakon usaglašavanja Izetbegovića i Čovića biti dostavljen DF-u i SBB-u.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno
