Cazin vjerovatno ima i najbrojniju dijasporu u našoj zemlji. Ustvari, mnogo se toga ne zna kada je riječ o ovom gradu. U razgovoru s načelnikom Nerminom Ogreševićem doznajemo nešto više o sredini koja predstavlja srce Bosanske krajine.

Najmnogoljudnija općina u Unsko-sanskom kantonu nije Bihać, već Cazin. Naime, prema posljednjem popisu stanovništva, Grad Bihać ima 56.261 stanovnika, dok Cazin ima skoro deset hiljada više, tačnije 66.149. Prosječna gustina naseljenosti je 197 stanovnika po kilometru kvadratnom, zbog čega je i jedna od najgušće naseljenih općina u BiH.

Interesantno je da Cazin ima više stanovnika od, primjerice, sarajevskih općina Stari Grad (36.976), Centar (55.181), Novo Sarajevo (64.814) te skoro identičan broj kao Ilidža (66.730). Uz to, Cazin je jedna od rijetkih općina u BiH koja bilježi porast broja stanovnika u odnosu na popis iz 1991. (63.409), a ima i treće najmlađe stanovništvo od svih općina u BiH (prosjek 34,85 godina), odmah iza Bužima (32,26) i Sapne (33,81).

“Bosna i Hercegovina je premala zemlja da bi bilo prihvatljivo čuti od njenih stanovnika da u nekom dijelu svoje zemlje nisu nikada bili, no činjenica je da se s ovakvim komentarima često susrećemo i nije rijetkost da obrazovani i ljudi u zrelim ili poodmaklim godinama kažu da nikada nisu bili u Cazinu ili uopće u Krajini. Kao i svaki drugi dio ove male, ali lijepe zemlje, Krajina ima svoje specifičnosti i znamenitosti. Cazin je lijep grad, poznat po dobrim i gostoljubivim ljudima i sredina koja nikog ne ostavlja ravnodušnim. Svako ko je bio ovdje zna o čemu govorim”, kaže u razgovoru za Klix.ba Nermin Ogrešević, načelnik Općine Cazin.

Prema riječima načelnika Ogreševića, riječ je o sredini u kojoj je aktivnost ljudi imperativ. “Cazinjani su vrlo vrijedni i poduzetni ljudi i to se vidi u svim segmentima života. Zahvaljujući tome, život ovdje jeste u pozitivnom smislu nešto drugačiji nego u ostalim bh. sredinama, iako nismo pošteđeni problema s kojima se suočavaju svi građani ove zemlje. Općina Cazin danas je privredni i trgovački centar Unsko-sanskog kantona i sa gotovo dvije i po hiljade registriranih malih i srednjih preduzeća potvrđujemo da je ovo poduzetnički kraj i da se ljudi smjelo bave brojnim privrednim i poljoprivrednim granama”, ističe naš sagovornik.

Cazin je i općina s najvećim brojem registrovanih poljoprivrednih gazdinstava u Federaciji BiH, blizu 3.000. Također je općina s najvećim brojem proizvođača mlijeka pa je godišnja proizvodnja mlijeka blizu šest miliona litara, a nekad i znatno više.

U proteklom periodu u Cazinu su provedeni brojni projekti, prije svega infrastrukturnog karaktera pa je tako prije nekoliko godina uže gradsko jezgro u potpunosti renovirano i zasjalo u modernom i evropskom ruhu.

“Cazin je promijenio svoje vizure, rekao bih već odavno. Taj rad na uređenju svakog dijela općine, od centra grada do svih mjesnih zajednica, traje u kontinuitetu. Trudimo se izgraditi sredinu koja je i lijepa i ugodna za život i to je jedan veliki i složen posao. Drago nam je kada su neki rezultati toga prepoznati i kada ljudi pri dolasku ovdje s puno pozitivnih utisaka izdvajaju Cazin kao posebnu sredinu u BiH”, kaže Ogrešević.

Uz redovne projekte, on ističe da je fokus predstavnika vlasti u narednom periodu na ekonomskom i privrednom razvoju.

“Trebaju nam nove investicije i još više novih radnih mjesta, jer kao najmnogoljudnija općina imamo i mnogo veće potrebe za takvim razvojem. Pokretanje naših dviju poslovnih zona i nove investicije na kojima pregovaramo sada su naš glavni cilj”, dodaje Ogrešević.

Cazin ima prostora i za razvoj turizma, budući da se na teritoriji općine nalazi veliki broj kulturno-historijskih spomenika, od kojih je svakako najpoznatiji Stari grad Ostrožac. Svake godine u Cazinu se održava tradicionalna brdska trka automobilima “Krajiška zmija”, a od prošle godine u Cazinu se počela organizovati i Extreme enduro trka za motoriste, što privlači veliki broj posjetilaca i turista u ovaj kraj.

Zahvaljujući brojnim pozitivnim procesima koji je karakterišu, općina Cazin bi, prema prijedlogu Vlade FBiH, uskoro trebala dobiti status Grada. Prvi čovjek općine ističe da bi to donijelo neupitne benefite ovoj lokalnoj zajednici.

“Statusom Grada Cazin bi dobio potvrdu svog historijskog razvoja i svakako da bi to doprinijelo boljem imidžu ove sredine, na kojem mi stalno i radimo. Ujedno, pristup određenim međunarodnim fondovima, koji će nam omogućiti novi status, također nije zanemariv. Važno je da ispunjavamo potrebne zakonske uvjete i ja se nadam da će ova odluka uskoro biti i donesena”, kaže Ogrešević.

Na pitanje koji su problemi koje Cazin kao lokalna zajednica ima, naš sagovornik napominje da su problemi svih lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini uglavnom zajednički.

“Nedostatak ovlasti i premalo sredstava koja se vraćaju u lokalne zajednice isti su i za Cazin i za ostale naše sredine. Aktivnim učešćem u Savezu općina i gradova FBiH trudimo se mijenjati ove stvari i koristimo svaku priliku skrenuti pažnju na te probleme. Nezadovoljstvo lokalnih sredina odnosom državnih vlasti prisutno je kod mnogih. Mi smo taj problem davno istaknuli, ali slobodno bih mogao kazati da su ga mnogi političari, stalnim populističkim iznošenjima i naslovima, sada sveli na floskulu koja se ponavlja i o kojoj se ne vode rasprave tamo gdje bi trebalo. Naš je stav da, kao što u općini Cazin podjednako vodimo računa o svakom naselju, koliko god se nalazilo blizu ili daleko od centra, tako isto i država treba voditi računa o svakom svom dijelu bez razlike. Jedino tako možemo biti uspješna i napredna zemlja. Ako budemo ponosni na svaki njen dio”, pojašnjava Ogrešević.

Načelnik Cazina ističe i dobru saradnju s drugim općinama u Unsko-sanskom kantonu, naglašavajući da je riječ o trendu koji se održava duži niz godina. Tu posebice izdvaja Grad Bihać.

“Cazin i Bihać su susjedne općine i potpuno je prirodno da imamo zajedničke interese i ciljeve. Prije svega, u razvoju, a onda i u razmjeni iskustava i slično. Upućeni smo jedni na druge i mislim da imamo jednu zaista dobru saradnju. Potreba izgradnje brze ceste Cazin-Bihać dovoljno potvrđuje da su ovo dvije srasle sredine koje su upućene jedna na drugu i sve više čine jednu cjelinu”, ističe Ogrešević.

Cazin već duže vrijeme nosi epitet općine s najbrojnijom dijasporom, a prema pojedinim podacima, općina ima skoro 15.000 stanovnika koji žive u inozemstvu. No, interesantno je da dijaspora ovog kraja, zbog blizine zemalja zapadne Evrope, često boravi kod kuće i mimo praznika, ulažući sredstva u svoj rodni kraj. Načelnik Ogrešević govori da su ovdašnji ljudi odlazili u velikom broju u zemlje Zapadne Evrope još početkom 60-ih godina prošlog vijeka te da su takve migracije, suštinski, stalno bile prisutne.

Međutim, kako napominje, evidentno je da je sada taj broj povećan, iako niko ne raspolaže tačnim brojkama.

“Lično, svaki odlazak mladih ljudi smatram lošom i poraznom vijesti koja istovremeno stvara snažan poticaj da se borimo i izborimo za zaustavljanje i smanjenje tog procesa. On je svakako u prvom redu vezan za radna mjesta i ekonomski razvoj i mi se svim silama trudimo osigurati funkcioniranje tog segmenta. Ipak, mislim da će nam u tom pogledu biti nužna jača podrška države i mnogo sistematičniji pristup cijelom ovom problemu”, kaže za kraj Ogrešević.