Nekad je dovoljna jedna suvisla rečenica da se u nama stvori nov način razmišljanja i otvori nov horizont. Ovo je naročito značajno za one koji žive u svijetu brojeva i apstraktnog mišljenja. 

Ako vas interesuje programiranje i želite da postanete uspješni u ovom poslu, pred vama je nekoliko mudrosti i citata nekih od najvećih svjetskih informatičara, računarskih naučnika i autora poznatih i važnih izdanja u oblasti informatike.

– Biti apstraktan je nešto sasvim drugačije od toga da ste nejasni… Svrha apstrakcije nije da  bude nejasna, već da stvori novi semantički nivo na kom se može biti apsolutno precizan – kazao je Edsger Dajkstra, holandski informatičar i dobitnik Tjuringove nagrade za doprinos razvoju programskih jezika.

– Mnogo više dobrih kodova je napisano u jezicima koji su proglašeni lošim, nego u jezicima koji su proglašeni sjajnim – mnogo više – kazao je Bjarne Stravstrup, danski informatičar i matematičar, poznat kao tvorac programskog jezika C ++.

– Osim matematičkih sklonosti, izuzetno dobro poznavanje jednog programskog jezika je najvažniji resurs uspješnog programera – kazao je Edsger Dajkstra.

– Prvih 90 posto koda pokazuje na šta je utrošeno prvih 90 posto vremena za razvoj. Preostalih 10 posto koda objašnjava na šta je utrošeno preostalih 90 posto vremena za razvoj – kazao je Tom Kargil, stručnjak za objektno orijentisano programiranje u “Bell Labs”.

– Uz dovoljno očiju, svi bagovi su sitni – kazao je Erik S. Rejmond, programer i zagovornik “open source” softvera, autor poznate publikacije “The Cathedral and the Bazaar”.

– Dobar kôd je ujedno i najbolja sopstvena dokumentacija. Prije nego što u njega dodate komentar, zapitajte se: “Kako mogu da poboljšam kôd tako da ovaj komentar ne bude potreban?” Poboljšajte kôd, a zatim ga dokumentujte da bi bio još jasniji – kazao je Stiv Makonel, softverski inženjer i autor publikacije “Code Complete”.

– U svakom dobro napisanom velikom programu postoji dobro napisan mali program – kazao je Čarls Entoni Ričard Hor, britanski naučnik koji je poznat kao tvorac kviksorta, jednog od najpoznatijih algoritama za sortiranje.

Takođe je zasnovao Horovu logiku za verifikaciju korektnosti programa i formalni jezik CSP.

– Mjerenje napretka u programiranju prema linijama koda je isto kao da mjerite napredak u izgradnji aviona prema težini – rekao je Bil Gejts, suosnivač koroporacije “Microsoft”.

– Programi moraju da se pišu za ljude koji treba da ih čitaju, a tek usput za mašine koje će da ih izvrše – kazao je Harold Ejbelson i Džerald Džej Susman, naučnici i autori knjige “The Structure and Interpretation of Computer Programs”.

– Jedan od najvažnijih, ali često i nedostižan aspekt svakog alata jeste njegov uticaj na navike onih koji se obučavaju za njegovu upotrebu. Ako je alat programski jezik, njegov uticaj je, htjeli mi to ili ne htjeli, ono što formira naše razmišljanje i navike – rekao je Edsger Dajkstra.