Predstavnički dom Federalnog parlamenta okončao je danas vanredno zasjedanje, na kojem je sa 51 glasom za, 15 suzdržanih i tri protiv odobrena predložena srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH za period 2015.-2019. godine.
Posebnim zaključkom Vlada FBiH je obavezana da ovu strategiju dostavi svim naučnim i istraživačkim institucijama u oblasti poljoprivrede, kantonalnim ministarstvima poljoprivrede, nevladinim organizacijama, Savezu općina i gradova FBiH i poljoprivrednim udruženjima kako bi do 1. oktobra dostavili primjedbe, sugestije, mišljenja i prijedloge resornom ministarstvu.
Predstavnički dom obavezao je Vladu i da do 31. decembra u parlamentarnu proceduru dostavi prijedlog izmjena i dopuna predložene strategije.
Usvojen je zaključak Klubova poslanika SDA, Demokratske fronte i koalicije HDZBiH, HSS, HKDUBiH, HSP dr. Ante Starčević HSP Herceg-Bosne, kojim se zadužuje Ured za reviziju institucija u FBiH da u skladu sa članom 18. Zakona o reviziji institucija u FBiH izvrši specijalnu reviziju u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaključno s 31. martom ove godine.
Poslanici su usvojili zaključak Kluba poslanika Demokratske fronte da se najkasnije do 31. decembra uspostavi jedinstveni poljoprivredni informacioni servis radi transparentnosti i nadzora razvoja poljoprivrednog sektora.
Ovim zaključkom se zahtijeva usklađivanje kantonalnih strategija sa predviđenom srednjoročnom strategijom, te kvartalno izvještavanje Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Predstavničkog doma o monitoringu na način pripreme unificiranog obrasca na osnovu kojeg će se pratiti realizacija.
Dedić: Cilj je rast konkurentnosti domaće poljoprivrede
Osnovni cilj ove strategije, kako je rekao federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić, je stvaranje preduvjeta za razvoj poljoprivrede, a njenim usvajanjem i primjenom želi se unaprijediti opće poslovno i pravno okruženje kako bi bio omogućen rast konkurentnosti domaće poljoprivredne proizvodnje.
Pojasnio je da se radi o čitavom nizu mjera i aktivnosti koje će pomoći poljoprivrednicima i prehrambenom sektoru da postanu uspješniji na domaćem i inozemnom tržištu.
Snažan rast udjela strukturnih mjera u odnosu na direktna plaćanja glavna su odrednica ove strategije.
“BiH je u procesu pristupanja Evropskoj uniji preuzela obavezu da postepeno preuzima zakonodavstvo ali i prakse koje se primjenjuju u EU. Ovom strategijom značajno doprinosimo ispunjavanju obaveze BiH vezane za član 95. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju da u našu praksu uvodimo prakse koje se primjenjuju u EU”, istakao je Dedić.
Janjić: Ovo je strategija preokreta!
“Strategija srednjoročnog razvoja poljoprivrede za period 2015-2019 godina treba da donese značajne plodove ako je odobri Parlament i ako bude pravilno primijenjena”, rekao je na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta u Sarajevu, posvećenoj isključivo poljoprivredi u FBiH Pejo Janjić iz Odjela za ruralni razvoj u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
On je sa stručnjacima s Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu i inozemnim ekspertima bio direktno uključen u izradu strategije čiji je predlagač Parlamentu resorno ministarstvo, odnosno Federalna vlada.
Janjić je podsjetio da se prema zakonskim odredbama, poljoprivredna politika bazira na srednjoročnoj strategiji razvoja, te da ova nova strategija vodi uvjetima za uspješan odgovor poljoprivrede u FBiH procesima globalizacije tržišta i pridruživanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
Naglasivši da je u njenu izradu bila uključena struka a ne politika, Janjić je taj dokument nazvao “strategijom preokreta“ koji se temelji na tri stuba.
Prvi stub je tržišno – cjenovna politika koja se realizira kroz tržišne intervencije i direktna plaćanja u proizvodnji, ali ovog puta „po grlu i hektaru“, s obaveznom kontrolom na terenu jačom nego do sada.
Drugi stub su strukturne mjere i on se realizira putem programa ruralnog razvoja koji će prema Janjićevim riječima, ubrzo biti u parlamentarnoj proceduri. Suština predviđenih mjera tu su podrška ulaganjima u poljoprivredna gazdinstva, objekte, opremu i mehanizaciju, te druge investicije čija je funkcija rast kvaliteta i konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda.
Treći stub predložene strategije, kako je naveo Janjić, podrazumijeva opće usluge a one treba da stvore pogodan ambijent za održavanje i razvoj poljoprivredne proizvodnje kroz mjere zaštite zdravlja biljaka i životinja, sigurnosti hrane, savjetodavnih usluga, zdravstvenog i penzionog osiguranja poljoprivrednika i drugih elemenata.
“Dosadašnja poljoprivredna politika bila je bazirana gotovo isključivo na budžetskim izdvajanjima za direktna plaćanja za proizvodnju, koja su često kasnila i bila neadekvatno raspoređena”, navodi Janjić.
Novi pristup koji nudi ova strategija zasniva se na snažnom rastu ulaganja u mjere ruralnog razvoja koje primarno čini podrška investicijama u novu tehnologiju proizvodnje i doradu, tako da ove mjere na kraju implementacije stratgije postaju dominantan stub poljoprivredne politike.
Važno je naglasiti da za finansiranje ovih mjera Vlada mora osigurati kreditna zaduženja od 21 milion KM 2016. godine pa do 46 miliona 2019. godine.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana
