Iako je medijski najeksponiraniji, problem razgraničenja na moru između BiH i Hrvatske nije jedini neriješeni problem granice kojeg BiH ima sa susjednim zemljama, tačnije sa Srbijom i Hrvatskom.
Veći dio pitanja granice sa ove dvije države je odranije riješen. Međutim, da bi se postigli konačni sporazumi, koji trebaju proći proces ratifikacije u parlamentima sve tri zemlje, potrebno je riješiti i nekoliko spornih tačaka.
Neum, odnosno utvrđivanje morske granice, te slobodan prolaz iz neumskog akvatorija do otvorenog mora je samo jedan dio problema na području Neuma. Osim povlačenja granične linije na moru, potrebno je riješiti i pitanje kome pripada vrh poluostrva Klek, te dva otočića, Veliki i Mali Školj.
Prema sporazumu kojeg su 1999. godine postigli tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović i predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, granica između dvije države u Malostonskom zalivu ide njegovom sredinom. Kada se na taj način povuče granična linija, vrh Kleka i školjevi ostaju unutar granica BiH.
Međutim, kako ovaj sporazum nikada nije stupio na snagu, Hrvatska je počela problematizirati i pitanje ove tri tačke, tražeći da oni pripadnu Hrvatskoj. Ako bi se to dogodilo, neometani izlaz BiH prema otvorenom moru bio bi trajno onemogućen. U svojim prijedlozima, pojedini eksperti iz Hrvatske koji su učestvovali u razgovorima o granici, iznosili su čak ideje koje više liče na neumjesnu šalu, nego na istinsku želju za postizanjem dogovora.
Jedan od takvih prijedloga je bio i da kopneni dio općine Neum, odnosno obala, pripadnu BiH, a da voda, odnosno more pripadnu Hrvatskoj. Pitanje je da li bi u tom slučaju turistima, koji dođu u Neum, prilikom svakog ulaska u vodu trebao pasoš.
Neum nije jedina “neuralgična” tačka pri utvrđivanju granice sa Hrvatskom. Problem je i granica na području Bosanske Kostajnice. Konkretno, problem je da li će granica ići sredinom rijeke Une, kako traže predstavnici vlasti RS-a, ili Unčicom, kako traži hrvatska strana.
Zanimljivo je da je sredina rijeke Une granica i uzvodno i nizvodno od Bosanske Kostajnice, samo nije u ovom gradiću.
Ako se posmatra odluka Badinterove komisije, da su na snazi granice republika u trenutku disolucije Jugoslavije, onda je Hrvatska upravu i granica bi trebala ići Unčicom. Argument bh. strane je međunarodno pravo prilikom utvrđivanja granica. Prema odredbama međunarodnog prava, granice trebaju pratiti prirodnu konfiguraciju terena gdje god je to moguće. Također, granice na rijekama trebaju ići sredinom njenog toka. Poštujući ove odredbe, granica u Bosanskoj Kostajnici treba ići sredinom Une.
Jedno od neriješenih pitanja je i selo Unište, koje pripada općini Bosansko Grahovo. Međutim, do ovog sela se može doći isključivo preko Hrvatske. Ovo selo od BiH dijeli planina Dinara, koja je u cijelosti minirana, tako da put preko nje ne dolazi u obzir.
Kao i sa Hrvatskom, veći dio problema pri utvrđivanju granice sa Srbijom je riješen. Ostalo je tek nekoliko neriješenih pitanja.
Najspornije je utvrđivanje granice na području akumulacionih jezera za hidrocentrale Bajina Bašta, Zvornik 1 i Zvornik 2. Ove akumulacije se nalaze na prostorima općina Zvornik, Višegrad i Srebrenica.
Pozadina ovog problema je, zapravo, novac. Srbija traži da sva tri jezera pripadnu njoj. Na taj način nastoji izbjeći plaćanje naknade za potopljeno zemljište spomenutim općinama. Dug, nastao po ovom osnovu, u proteklih više od 20 godina, koliko Srbija nije plaćala ovu naknadu, narastao je na više stotina miliona maraka. Naravno, BiH ne pristaje na ovaj zahtjev Srbije, zbog čega su već godinama u prekidu bilo kakvi razgovori sa Srbijom o utvrđivanju granice.
U sjeni ova dva problema su još dvije sporne tačke na prostoru općine Rudo. Jedan od problema je teritorija sela Međurječje i Sastavci, koja se nalaze između općina Rudo i Priboj. Oba ova sela pripadaju BiH, ali su potpuno okružena teritorijom Srbije.
Osim toga, problem predstavlja i prolazak pruge Beograd – Bar preko teritorije BiH, kroz općinu Rudo. Srbija je čak predlagala i razmjenu teritorija, odnosno da se dio ili čak cijela općina Rudo pripoji Srbiji, što je za BiH neprihvatljivo.
Vrijedi napomenuti da je ukupna dužina granice BiH oko 1.700 kilometara. Najdužu granicu BiH ima sa Hrvatskom, oko 1.000 kilometara, sa Srbijom je ona duga oko 400 kilometara, a sa Crnom Gorom nešto manje od 300 kilometara.
Jedina država sa kojom BiH ima potpisan i ratifikovan sporazum o granici je Crna Gora.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
