U ponedjeljak se obilježava peta godišnjica od početka masovnih prosvjeda koji su doveli do svrgavanja režima egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka. Prosvjednici su 17 dana prosvjedovali na ulicama svih većih egipatskih gradova, a najbrojnija okupljanja održana su na trgu Tahrir u glavnom gradu Kairu.
Dugogodišnji predsjednik Hosni Mubarak je odstupio s vlasti 11. veljače. Taj datum je nacionalni praznik u cijeloj zemlji. Očekuju se sporadični prosvjedi protiv predsjednika Abdela Fattaha al-Sisija, kao i ispred egipatskih veleposlanstava u svijetu.
Vojska je izašla na ulice. Snage sigurnosti su u stanju pripravnosti. Vlasti kažu kako neće dozvoliti prosvjede. Više aktivista je zatvoreno. Policija je pretražila tisuće domova. Dužnosnici kažu da nastoje održati sigurnosti, ali organizacije za ljudska prava tvrde da vlasti žele neutralizirati oporbu.
Vlasti se boje novog ustanka
“Nakon revolucije u Egiptu, nadu je zamijenilo ugnjetavanje. Egipatske vlasti se boje još jednog ustanka. Uhićenja aktivista koje smo vidjeli u proteklih nekoliko dana i tjedana predstavljaju pucanj upozorenja”, kaže Nicholas Piachaud iz organizacije Amnesty International.
Prošlo je pet godina od prosvjeda protiv predsjednika koji je tri desetljeća čvrsto držao vlast u rukama. Ali, godine koje su uslijedile donijele su malo promjena. Uskoro prostor koji je bio epicentar pobune više nije mjesto gdje su Egipćani zajedno slavili i uživali. Trg Tahrir postao je mjesto gdje su suprostavljene strane izložile svoje nezadovoljstvo. U početku su zahtijevali povlačenje čovjeka koji je vlast preuzeo od Mubaraka.
Aktivisti su optužili generala Mohameda Husseina Tantavija da je izdao revoluciju i da nije uspio uvesti demokratiju. Vlast je nakon toga prenesena na civilne strukture. Održani su izbori, na kojima je pobjedu odnio kandidat Muslimanske braće Muhamed Mursi, koji je postao prvi demokratski izabran čelnik Egipta. Ali, nedugo nakon toga, prosvjednici su se vratili na ulice.
Protivnici su optužili Mursija da promovira vjerski program i nastoji ojačati svoj utjecaj. Pozivi za Mursijevu ostavku postajali su sve glasniji. Prosvjedi su intenzivirani, nakon čega je izbilo nasilje. Vojska se umiješala, raspustila vladu i uhitila Mursija i ključne ljude Muslimanske braće. Imenovan je privremeni civilni predsjednik.
Stotine ubijene, tisuće zatvorene
Međutim, vojni udar nije donio mir. Prosvjedi onih koji su branili, kako su vjerovali, legitimnu, demokratski izabranu vladu, nasilno su ugušeni. Oni koji su podržali vojne akcije okupili su se na treću godišnjicu revolucije i pozvali osobu koja je naredila vojni angažman, generala Sisija, da se kandidira za predsjednika. Poslušao ih je. Njegove pristalice kažu da je on spasio zemlju, a protivnici ga optužuju za nemilosrdno vladanje. “Kontrarevolucionarne snage su poništile rezultate revolucije. Došlo je do velikih ideoloških i društvenih podjela u društvu te do podjele između islamista i nacionalista”, kaže Fawaz Gerges sa London School of Economics. Stotine ljudi su ubijene, a tisuće su, uključujući novinare, zatvoreni. Vlasti kažu da su posvećene demokraciji. Njihovi protivnici tvrde da to nije istina. Kažu kako je ponovno uvedena Mubarakova policijska država.
Izvor: Al Jazeera i agencije
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet Vijest dana Vijesti
