Plan Velike Britanije i Njemačke za deblokiranje reformi i izvlačenje Bosne Hercegovine iz blata stagnacije, kovan je mjesecima.
Daleko od očiju javnosti, London i Berlin konsultirali su predstavnike diplomatske i međunarodne zajednice u BiH, ali Briselu, nevladin sektor, nezavisne intelektualce, saznaje „Dnevni avaz”.
Između želja i realnosti, nastao je plan u četiri koraka kojim bi se BiH trebala dovesti do stadija u kojem birokrati EU češljaju poglavlje po poglavlje i peglaju BiH u skladu s evropskim standardima. Ambicija je da se do kraja naredne godine naša zemlja nađe u istom rangu sa – barem Albanijom. Odnosno, nakana Londona i Berlina je da BiH na kraju 2015. ima kandidatski status i početak pregovora o članstvu.
Ako se taj plan ostvari, BiH je najkasnije za deset godina, ako bude postojala politička volja vlasti naše države, punopravna članica EU. Ideja o novom pristupu EU rodila se nakon februarskih protesta građana.
Kako su i sami evropski zvaničnici priznali, Unija je bila „zatečena i iznenađena” silinom pobune građana. Tadašnji šef britanske diplomatije William Hague ocijenio je da su demonstracije u BiH bile „poziv na buđenje međunarodne zajednice” i – Britanija se probudila. Pod Hagueovim vodstvom, uz tijesnu koordinaciju sa SAD, Njemačkom i Francuskom, počelo je skiciranje plana za BiH.
Ako se reforme budu provodile, BiH će, plan je Zapada, biti nagrađena. Ako toga, međutim, ne bude, Zapad će sankcionirati BiH i njene političare. O ovom drugom segmentu u zapadnim prijestonicama trenutno se previše ne govori. No, „Dnevnom avazu” rečeno je da će Zapad biti direktan, a potom i oštar.
Našim novcem vlast se održava u životu. Mi dajemo za plaće i penzije, krpimo budžetske rupe, izdvojili smo ogroman iznos, veći nego što ste očekivali, za sanaciju posljedica poplava. Ako vaši vlastodršci odbiju reforme koje tražimo, to znači da možete i bez našeg novca, rekao je jedan visoki zvaničnik EU govoreći pod uvjetom anonimnosti.
Da takva spremnost sasvim ozbiljno postoji, svjedoče i izjave novog britanskog šefa diplomati je Philipa Hammonda da su Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka znatno uključeni u novi plan za BiH. Uz njih, BiH može računati i na najmanje 550 miliona eura pomoći EU iz tzv. IPA, odnosno fondova pretpristupne pomoći.
Ako reformi ne bude, BiH će izgubiti ne samo evropsku perspektivu nego i milijarde maraka pomoći! Pred BiH je vrlo jednostavan izbor: ili će se odlučno okrenuti reformama koje će njenim građanima, u prvom redu, donijeti bolju budućnost, ili će još dublje potonuti u stagnaciju i samoizolaciju. A nema vlasti koja to može preživjeti.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana
