Premijer Hrvatske Andrej Plenković u intervjuu za Večernji list govorio je o brojnim temama, a osvrnuo se i na vanjsku politiku, a riječi je bilo i Bosni i Hercegovini.
– Politički stav Vlade prema Ukrajini je principijelan i jasan od samog početka. Kad sam postao premijer, moja prva međunarodna posjeta je bila u BiH. Drugi je bio Kijev. Tada sam već identificirao što je vanjskopolitički bitno za Hrvatsku. Nama je kad gledamo susjedstvo, najbitnija situacija u BiH. Štitimo interese hrvatskog naroda u BiH, ali ne na način da stvaramo neprijatelje, nego da poboljšavamo njihov položaj, ali i da ujedno podržavamo cijelu BiH i približavamo je prema Evropskoj uniji. Kroz dijalog nastojimo naći rješenja koja su najbolja za ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. Borjana Krišto postala je predsjedavajuća Vijeća ministara. U junu ćemo imati zajedničku sjednicu vlada – Vijeća ministara i hrvatske Vlade u Zagrebu, staviti na stol sve teme i vidjeti kako unaprijediti odnose. Očekujemo što skorije formiranje i Vlade u Federaciji BiH – rekao je.
Dejtonski sporazum nije idealan
Prije nekoliko dana su u Sarajevu protiv visokog predstavnika Šmita održani su protesti, a na to se osvrnuo i Plenković.
– Protivim se pritiscima na visokog predstavnika i tendencijama koje narušavaju položaj Hrvata suprotno od Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma. On nije idealan, međutim, to je ono što postoji i što drži BiH skupa, a daje okvir Hrvatima da budu ravnopravni kao jedan od tri konstitutivna naroda. I zato su rješenja koja je donio visoki predstavnik Šmit dobar iskorak prema zaštiti legitimnog interesa Hrvata, koji nisu u BiH manjina nego konstitutivni narod.
Rezultati se vide
Mnogim međunarodnim sagovornicima treba tumačiti da Hrvati zbog manje brojnosti u odnosu na Bošnjake i Srbe nisu manjina nego da su jednakopravni u političkoj i ustavnoj arhitekturi BiH. U tom pogledu učinili smo ogromne iskorake snažnim političkim i diplomatskim lobiranjem na najvišem nivou. Siguran sam da visoki predstavnik neće ni na koji način biti impresioniran protestima koji su organizirani prije par dana, kao ni onima koji su bili organizirani prošlo ljeto protiv njega. Pa imamo i predsjednika države koji ga je napadao i vrijeđao, dok je za to vrijeme Šmit pripremao i implementirao rješenja u korist Hrvata – naveo je.
To je glavna razlika između naše metodologije vanjskopolitičkog djelovanja, a rezultati se vide. Slična je stvar s Ukrajinom. Znamo da je Rusija agresor, da krši međunarodno pravo i da minira sve na čemu se bazira međunarodni poredak. Mi kao država ne samo zato što imamo određene vrijednosti, nego i kao zemlja koja je bila žrtva velikosrpske Miloševićeve agresije, ne trebamo ni sekunde dvojiti na kojoj strani trebamo biti. I zato je pozicija parlamentarne većine i Vlade, a rekao bih i respektabilnog dijela opozicionih stranaka, bila vrlo jasna u Hrvatskom saboru.
ZADNJE VIJESTI IZ Region
