Istraživanje nalazišta nafte u Federaciji Bosne i Hercegovine trebalo bi da započne početkom 2015. godine, nakon što se do kraja ove godine potpiše ugovor o koncesiji, potvrdio je Erdar Trhulj, ministar energetike, rudarstva i industrije u Vladi bosanskohercegovačkog entiteta FBiH.
Naftna istraživanja bit će obavljena na području Dinarida, koje obuhvata lokalitet od Bihaća, preko Drežnice do Stoca, gdje se procjenjuje da postoje nalazišta veća od milijardu barela nafte.
“Ohrabruje da je Shell kao multinacionalna kompanija i dalje zainteresirana da se vrši istraživanje nalazišta nafte u FBiH bez obzira na političku krizu koju imamo u BiH, česte rekonstrukcije vlasti, februarske proteste koji su negativno utjecali i ostala dešavanja koja su stvorila negativan imidž. Shell je odlučio da ostane i to je veoma pozitivno za Federaciju BiH”, naglasio je Trhulj.
Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije naveo je kako će se na području Dinarida vršiti bušotine do osam kilometara dubine, a jedna takva košta 75 miliona dolara. Da bi se moglo verificirati nalazište nafte potrebno je da se uradi najmanje pet takvih bušotina što znači da je za takav poduhvat nužno uložiti najmanje 300 do 400 miliona dolara početnih sredstava, koje Federacija BiH nema niti bi mogla osigurati samostalno.
Ravnomjerni razvoj cijele FBiH
Istraživanje nafte je, naglašava Trhulj, u Federaciji BiH dugoročan projekat i u drugom krugu raspisat će se dodjela koncesije za aktivnosti na području Tuzlanskog i Posavskog kantona gdje se procjenjuje da se nalazi između 200 i 300 miliona barela nafte, a u planu su i iste aktivnosti u području Sarajevsko-zeničke kotline.
Aktivnosti na projektu priprema za istraživanje nafte u Federaciji BiH započeli su 2011. godine na bazi pregleda dokumentacije iz perioda bivše Jugoslavije u kojim se navodi da na teritoriji Bosne i Hercegovine, odnosno bosanskohercegovačkog entiteta FBiH postoje odgovarajuća nalazišta nafte.
“Pokušali smo pregovarati sa dvije, tri kompanije i nakon šest mjeseci uspjeli smo u novembru 2011. godine potpisati memorandum sa Shellom. To je bio prvi veliki uspjeh, jer smo te aktivnosti uspjeli realizirati tada bez formiranog novog Vijeća ministara BiH. Razlog zbog kojeg se nešto duže radilo na pripremnoj dokumentaciji jeste što se sva dokumentacija trebala prebaciti u digitalnu formu. Za to je trebalo osigurati nekoliko miliona eura, a mi u ovim okolnostima nismo mogli osigurati ta sredstva iz budžeta Federacije BiH. Shell je to uradio o svom trošku, i nakon urađene studije u septembru 2013. potpisan je aneks u kojem je ta kompanija iskazala spremnost za dodjelu koncesije na području Dinarida”, naglasio je Trhulj.
Ministar energetike, rudarstva i industrije FBiH naglašava kako je preduvjet daljnjih aktivnosti bilo donošenje Zakona o eksproprijaciji i istraživanju nafte u FBiH kojim je uspostavljena jedinstvena legislativa u toj oblasti na razini cijele Federacije BiH.
“Na području Tuzlanskog i Posavskog kantona na plitkoj površini pretpostavlja se da se nalazi između 200 do 300 miliona barela nafte. Analizirajući dokumentaciju Shell je smatrao da vrijedi uči u istraživanje na područje Dinarida. S obzirom da je nafta strateški energent nije realno da se odabir partnera vrši putem javnog tendera. Javno sam i u Parlamentu Federacije BiH prilikom donošenja zakona rekao da je apsurdno da FBiH svoju budućnost određuje na javnom tenderu. Umjesto toga strateški partner se bira putem direktne dodjele ugovora kojeg potvrđuje Vlada FBiH i Parlament FBiH”, naglasio je ministar Trhulj.
Zakonskom regulativom preciziran je i način raspodjele sredstava ukoliko se nafta nađe na području Federacije BiH. Tako će dio sredstava dobivati općine na čijoj teritoriji nalazišta budu otkrivena, kao i kantoni, kao i Federacija BiH. Radi uravnoteženog razvoja cijele Federacije BiH određeno je da 17 posto sredstava pripada za preostalih devet kantona u tom bosanskohercegovačkom entitetu gdje se nema nalazišta, kao i 20 posto sredstava za sve općine u Federaciji BiH.
Donesena je i legislativa kojom se regulira pitanje pružanja konsultantskih usluga za pregovore o dodjeli koncesije. Formirana je tenderska komisija, ali konsultant nije izabran jer su se na poziv prijavila dva od minimalno tri ponuđača. Kako navodi ministar energetike, rudarstva i industrije u Vladi Federacije BiH ponuđači su na tenderu morali ispuniti sve iz Zakona o javnim nabavkama BiH što je bilo veoma teško, posebno u domenu da su morali pribaviti i dokument o nekažnjavanju u BiH, što je za firme iz inostranstva komplicirano.
“Izvršeno je prilagođavanje propisa i u toku je prikupljanje novih ponuda. Ponude se prikupljaju 40 dana, a posao bi trebao biti okončan do kraja augusta. Vrijednost ovih radova je oko 400 hiljada eura. Nakon što se okonča postupak formirat će se neovisno tijelo sastavljeno od po tri predstavnika zastupnika i delegata Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, te jednog člana Vlade FBiH koji će nadgledati tok pregovora. S obzirom da sam ja resorni ministar zbog sukoba interesa predstavnik u ime Vlade bit će neko drugi. Kada se postigne konačan ugovor o dodjeli koncesije njega će verificirati Vlada FBiH i Parlament FBiH”, naglasio je resorni ministar.
Vlada Federacije BiH će, naglasio je Trhulj, na sjednici 21. augusta donijeti Uredbu o načinu dodjele koncesije, kojojm će se definirati i način obračuna naknada.
Naime, osim koncesione naknade, ministar Trhulj navodi kako će se morati izmijeniti i porezna politika. Porez na dobit u FBiH iznosi 10 posto, a u nekim državama porez na naftu i naftne derivate iznosi i do 50 posto.
“Naš cilj je da se na što bolji način uredi ova strateška oblast, odnosno da od nje koristi ima cijela Federacija BiH i to na pravi način. S tim u vezi nužna je izmjena porezne politike jer se puno više može ostvariti dobiti, a ne samo od naknade za koncesije, već i kroz poreze”, naglasio je Trhulj.
Rezerve uglja 3 milijarde tona
Nakon izbora konsultanta, što se očekuje da će biti u septembru, bit će potrebno oko četiri mjeseca da bi se došlo do ugovora o koncesiji.
Njegovo potpisivanje bi mogli učiniti nova Vlada i Parlament FBiH, koji će biti formirani nakon oktobarskih općih izbora u BiH, nakon čega se i zvanično počinje sa istraživanjima.
Vlada Federacije, naglašava ministar energetike, rudarstva i industrije ne traži partnera za iskopavanje uglja. Tvrdi da taj energent zadovoljava potrebe BiH, te da se 99 posto iskopanog uglja koristi za termoelektrane za proizvodnju električne energije, a 1 posto za lokalno tržište i izvoz.
“Imamo sve što nam treba kada je u pitanju ugalj. Koncesije za ugalj dodjeljuju kantoni u Federaciji BiH tako da postoji mogućnost da neki od kantona neke nove, manje lokalitete daju nekome pod koncesije u funkciji razvoja i zapošljavanja 100 do 200 ljudi. No, na federalnom nivou nema potrebe jer predviđena dinamika zadovoljava potrebe”, ocijenio je Trhulj.
On je naglasio kako rezerve uglja Federacije BiH iznose 3 milijarde tona, te da su isto toliko procjene novih potencijala.
ZADNJE VIJESTI IZ Biznis Izdvojeno Vijesti
