Počela usmena rasprava u sporu Hrvatske i Srbije – Ogroman broj novinara i izvješatača iz regije i svijeta prati početak procesa
3. Mart. 2014. u 22:29

HAG – Pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu jutros je u 10 sati počela usmena rasprava u sporu između Hrvatske i Srbije po tužbi i kontratužbi za genocid. Zasjedanje je otvorio predsjednik MSP slovački sudija Peter Tomka i dao riječ pravnom timu Hrvatske koji predvodi profesorka međunarodnog prava iz Rijeke Vesna Crnić-Grotić. Hrvatski pravni tim danas izlaže argumente kojima brani tvrdnje iz svoje tužbe za genocid koju je Hrvatska podnela protiv SRJ, sada Srbije, još 1999. godine. Srpski pravni tim će svoje stavove početi da izlaže nedjelju dana kasnije, 10. marta. Današnjoj raspravi pored članova delegacije oba tima prisustvuje i hrvatski ministar pravosuđa Orsad Miljenić. Raspravu iz pres sale prati preko video bima više od 50 akreditovanih novinara, iz Srbije, Hrvatske, Rusije, Nemačke, Francuske, Slovenije, Holanadije, a tu su i izveštači CNN-a i drugih svetskih medija. Rasprava će trajati mesec dana, zaključno sa 1. aprilom.

Za danas je predviđeno tročasovno zasjedanje, a narednih dana saslušnaje svedoka čija svedočenja po nalogu MSP-a neće moći da se objave do okončanja usmene rasprave 1. aprila.

09:30 – Pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu danas počinje usmena rasprava u sporu između Hrvatske i Srbije po tužbi i kontratužbi za genocid. Ministar pravde Hrvatske Orsat Miljenić izjavio je da je prevashodni cilj hrvatske strane u postupku čija završna faza počinje pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu da se za potomstvo sačuva ubedljivo svedočenje o događajima iz prošlosti. Šef srpskog pravnog tima u postupku čija će završna faza danas početi pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu Saša Obradović izjavio je za beogradske medije da je važno da odluka povodom tužbe i kontratužbe za genocid koje su međusobno podnele Srbija i Hrvatska rezultira rješenjem koje će omogućiti dalju izgradnju dobrosusedskih odnosa..

Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Hagu u ponedjeljak počinje usmena rasprava u  postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno tuže za genocid u Domovinskom ratu 1991. do 1995. Najviše sudsko tijelo UN-a saslušat će u iduća četiri sedmice brojne dokaze i svjedoke etničkog čišćenja hrvatskog stanovništva, kao i argumente Beograda da je u “Oluji” počinjen genocid nad hrvatskim Srbima. Presuda u postupku koji je počeo podizanjem hrvatske tužbe 1999. očekuje se u roku od godine dana od zaključenja javne rasprave pred ICJ-em 1. aprila. Pravni timovi obje zemlje vjeruju da imaju jake argumente pred Sudom, a najviši dužnosnici ističu kako, bez obzira na ishod postupka, Hrvatska i Srbija ne smiju dopustiti da odnosi iz prošlosti “truju” sadašnje i buduće veze. Istočna Slavonija središnji je dio hrvatske tužbe jer je na tom području bilo vrlo jasno djelovanje bivše JNA i paravojnih postrojba, te je napadano s teritorija tadašnje SRJ. Srbija se u protutužbi podnesenoj 2010. usredotočila na vojno-redarstvenu akciju “Oluja” 1995. kada je, prema tumačenju Beograda, s prostora Hrvatske etnički očišćeno 250.000 Srba. Prema hrvatskoj tužbi, tokom četiri ratne godine počinjeno je djelo genocida etničkim čišćenjem hrvatskih stanovnika, odnosno raseljavanjem, ubistvom 10.572 osoba, zlostavljanjem, bespravnim zatočenjima više od 7.000 ljudi po logorima i uništavanjem njihove imovine. Od Srbije se traži kažnjavanje počinitelja genocida koji su pod njezinom jurisdikcijom, istina o nestalim hrvatskim državljanima kojih je prema posljednjim podacima 1663, povrat kulturnih dobara otetih u tom razdoblju te nadoknada štete Hrvatskoj i pojedincima. I Srbija od Hrvatske zahtijeva da kazni počinitelje genocida, nadoknadi štetu hrvatskim Srbima, stvori uvjete za povratak i život izbjeglih Srba te da ukine nacionalne blagdane – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Hrvatska tužba za genocid druga je takva tužba u istoriji suda osnovanog 1945., nakon što je i BiH 1993. tužila SR Jugoslaviju za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida iz 1948. ICJ je 2007. presudio da je u Srebrenici počinjen genocid, ali ne i da je službeni Beograd za njega odgovoran.