Da bi izgradnja dijela Koridora 5C, koji prolazi kroz našu zemlju, kao u Sloveniji ili Hrvatskoj, postala nacionalni program broj 1, sigurno će proći još mnogo godina. Međutim, posla ima, autocesta se gradi, a najavljuje se i intenziviranje radova iz kredita evropskih banaka. U EBRD nisu optimisti da ćemo do 2022. godine imati izgrađenu autocestu kroz BiH. Smatraju da bi, ako bi ove godine počela gradnja većine dionica – i to bio uspjeh.
Izgradnja Koridora 5C kroz Bosnu i Hercegovinu strateški je interes države i najznačajnji razvojni projekat. Od 2001. godine, kada su radovi započeli, završeno je prvih 100 kilometara, što je trećina planiranog. Nedostatak finansija i politički utjecaji glavni su kočničari, a problem je i gradnja sporednih umjesto prioritetnih dionica.
“Prioritet je gradnja od Bijače, Počitelja i Mostara, pa do Salakovca. Sljedeća cjelina je od Zenice ka Žepču, tj., petlje Ozmica, pa prema sjeveru ka graničnom prijelaz Svilaj. Tada bismo imali funkcionalne cjeline”, smatra Izet Bajrambašić, pomoćnik ministra za komunikacije i promet BiH.
“Počeli smo graditi most na Savi, i to traje već 5-6 godina, što je neprihvatljivo, umjesto da smo forsirali osnovni pravac gdje je najviše saobraćaja i nezgoda i gdje su najpovoljniji uvjeti za realizaciju projekta – relacija Sarajevo-Svilaj, odnosno Sarajevo-Šamac. Sad bi trebalo pristupiti gradnji djela od Zenice ka Doboju i dalje ka Šamcu”, mišljenja je Mehmed Bublin, profesor na Građevinskom fakultetu u Sarajevu.
Tristo miliona eura u gradnju Koridora 5C tokom četiri godine investirat će Evropska banka za obnovu i razvoj. Ove godine treba biti povučeno 76 miliona eura. “Svi su prepoznali potrebu za intenzivnijim radovima na izgradnji Koridora 5C kako bi se završilo što više dionica. Do sada smo imali veoma dobru saradnju s vlastima i očekujemo nastavak te saradnje u narednom periodu”, poručio je Ian Brown, direktor Ureda EBRD-a u BiH.
Sredstva EBRD-a neće biti dovoljna za završetak svih radova. Potrebno je osigurati dodatnih milijardu i po maraka uz održiv model finasiranja.
“Nismo bili sami u finasiranju Koridora 5C, niz investitora je već uključeno u finasiranje – Evropska investicijska banka, OPEC fond i EBRD pozdravljaju interes svih drugih investitora za finasiranje velikog i važnog projekta. EBRD smatra da poboljšanje regionalnih i međunarodnih prometnih veza ima veliki utjecaj na jačanje ekonomske integracije BiH sa zapadnim Balkanom i EU-om”, dodao je Brown.
Prošle godine od akciza na naftu i naftne derivate prikupljeno je 467 miliona maraka. Nisu beznačajni ni prihodi od putarina.
“Po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva u 2015. prikupljeno je 120 miliona KM, a od druge putarine u iznosu od 15 feninga u 2015. prikupljeno je 190 miliona KM. Prema novom zakonu o akcizama putarina za izgradnju autoputeva bi trebala iznositi 0,25 KM”, pojašnjava Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.
Gradnja autoputa prihodima od koncesija ili povećanjem cijena nafte i naftnih derivata za stručnjake iz ove oblasti je opravdana ako će biti iskorišteni isključivo za izgradnju ceste na Koridoru 5C, a ne kao do sada da 25 posto ide za budžetske deficite. “Izdvajanja za ceste su neophodna od onih koji ih koriste. Najviše štete na cestama prouzrokuju kamioni – jedan prolazak kamiona prouzrokuje štetu kao 10.000 malih vozila”, smatra profesor Bublin.
“Prema računici imamo skupu izgradnju autocesta u BiH i trebali bismo imati saobraćaj 15-20 hiljada vozila dnevno da bismo imali isplativost, a on trenutno iznosi do 10 hiljada vozila”, napominje Bajrambašić. Ovakav stav ugrožava opstanak prevoznika robe i putnika koji tvrde da i bez povećanja akciza na naftu i naftne derivate zbog visokih troškova putarina i pogonskog goriva sve više ih odustaje od djelatnosti. Ako cijena nafte bude povećana, najavljuju blokade institucija i važnih saobraćajnica. “Prošle godine promet je bio oko dvije milijarde KM. 10-15% ih je svoju djelatnost registrovalo u Sloveniji i ne bave se više ovdje prevozom jer je tamo prednost subvencija na novo vozilo”, pojašnjava Jovo Cvijić, predstavnik Udruženja prijevoznika tereta i putnika pri VTK BiH. Procjene o završetak radova za šest godina na Koridoru 5C, uz postojeća izdvajanja prembiciozan je plan.
“Za trasu od Tarčina do Mostara govorilo se da je u mraku i u zraku. Za tunel treba dosta vremena, nemamo koncesionara za otprilike 200 km, koliko nam nedostaje za dovršetak ceste na Koridoru 5C”, smatra Ešref Gačanin, predsjednik Udruženja konsultanata i inžinjera BiH.
Od transportne polititike usvojene u državnom parlamentu bez strategije realizacije nema koristi. Zančajan dio kapitala uloženog u izgradnju putne infrastrukture u budžet se vraća kroz poreze i doprinose. Da bismo dostigli evropski standard od prije 10 godina trebali bismo imati 850 km autoceste. Od toga nas dijeli nešto više od 700 km.
O razvojnom projektu stoljeća u Federaciji plus govorila je i Dženana Hodžić, sekretar Udruženja za građevinarstvo i industriju građevinskog materijala Privredne komore FBiH.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
