Evropski parlament je u četvrtak usvojio novu Rezoluciju o Bosni i Hercegovini, kojom se podržava njen put integrisanja i pozdravlja aplikacija za članstvo, koja je podnesena prije dva mjeseca. To je u Izvještaju, koji je bio osnova za raspravu obavljenu u srijedu i za glasanje u četvrtak, predložio izvjestilac Parlamenta Evrope Cristian Dan Preda. Rezolucija može se opisati kao kombinacija podrške i želje da se BiH konačno odlijepi od začelja na evropskom putu, te obaveza koje su poznate ali nikad dovoljno prisutne u bh. političkoj praksi. Izvjestilac Parlamenta Cristian Dan Preda pozvao Vijeće Evrope da se bez odlaganja izjasni o aplikaciji za članstvo BiH, kako bi, nakon uobičajene procedure, u Sarajevo što prije stigao Upitnik kao zvanični dokument, kojim se procjenjuje spremnost države da započne proces pristupanja.
“Bosna i Hercegovina je predala zahtjev za članstvo u februaru ove godine, ali u programu za šest mjeseci 2016. godine nemamo nijednu riječi o proširenju. U Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta, složili smo se da moramo poduprijeti ovu zemlju, podupiremo njezin zahtjev za pristupanje i pozivamo Vijeće EU da djeluje brzo, kako bi se taj put prema Evropskoj uniji pospješio”, rekao je Preda.
I pored ovog zalaganja, Preda je naglasio da se pred BiH nalazi još mnogo neispunjenih obaveza, prije svega, u ostvarivanju paketa ekonomskih i socijalnih reformi.
Poslanik iz Hrvatske u Evropskom parlamentu, Jozo Radoš, podsjetio je kako je put Bosne i Hercegovine do sada bio spor i vrlo komplikovan.
“Koliko je put Bosne i Hercegovine zahtjevan, pokazuju dva primjera. Prvo je koordinacijski mehanizam, koji je najkompliciraniji, koji je ijedna zemlja imala na putu prema Europskoj uniji. Drugo je primjer iz reformskog ili akcijskog plana, koji govori o budžetskoj konsolidaciji, smanjenju javne potrošnje, ograničenju mirovinskih, socijalnih i zdravstvenih troškova. To je zahtjevno za svaku zemlju, a za Bosnu i Hercegovinu posebno”, smatra Radoš.
Poslanik iz Velike Britanije, Afzal Khan, je takođe pozvao Evropsku komsiju da se što prije očituje o bh. zahtjevu za članstvo.
“Posebno sam zabrinut zbog nacionalističke retorike koja je i dalje dominantna na političkoj sceni. To sigurno podriva institucije, ali, takođe se mora osigurati vladavina prava, jer bez toga i svi drugi napori će biti neuspješni”, konstatuje Khan.
Članica Evropskog Parlamenta iz Hrvatske, Ivana Maletić, podržala je reformski proces u BiH, pozivajući Evropsku komisiju da pomogne ovoj zemlji kako bi koristila sredstva iz novog evropskog fonda za strateške inevsticije.
“Nijedan projekt iz BiH nije odobren, niti je na popisu projekata koji se odobravaju. Isto tako očekujem da će se ubrzati početak korištenja IPA-e u onim dijelovima predviđenim za regionalni razvoj, za poljoprivredu i ruralni razvoj, za zapošljavanje i socijalnu politiku. To još nije uopće u korištenju”, navodi Maletić. Rezolucija Evropskog parlamenta i podrška kandidaturi za članstvo, samo je još jedan pozitivan signal za BiH, a za njene političare upozorenje kako nije dovoljno tek podnijeti aplikaciju za članstvo.
Tanja TopićTanja Topić
Politička analitičarka Fondacije Friedrich Ebert, Tanja Topić, kaže da je tek sada pred njima težak rad. “Da li su naši politički lideri toga svjesni, ne znam. Mislim da su mogli učiti na primjeru Hrvatske, koja je morala da odradi težak, trnovit put. Kao preduslov za sve to što nas čeka bila bi potrebna jedna vrsta ‘resetovanja’ cjelokupnog društva i potpuno drugačijeg pogleda i stava o evropskom integracijskom putu Bosne i Hercegovine. Ako zaista mislimo postati članicom, trebali smo početi raditi juče, a ne da se pripremamo tek onog trenutka kada Bosna i Hercegovina dobije pozitivan odgovor iz Brisela”, zaključuje Topić. Ustavne promjene, izmjene Izbornog zakona, smanjivanje korupcije čije su razmjere posebno naglašene, samo su dio obaveza koje Evropski parlament, može se reći ponovo, stavlja pred Bosnu i Hercegovinu.
Analitičar Francisco de Borja Lasheras kazao je danas u Sarajevu da su neriješeni sukobi, latentne napetosti,slabe institucije i dalje prepreke za transformativne napore EU, te da su višegodišnje krize smanjile vjerodostojnost i privlačnost Evrope u regiji, što je dodatno oslabilo njenu moć.
Navedeno je to u njegovom izvještaju “Povratak nestabilnosti: kako migracija i politike velike moći ugrožavaju zapadni Balkan” te dodano da EU treba jasno dati do znanja državama zapadnog Balkana da je puno, a ne sekundarno članstvo, nešto čemu mogu i trebaju stremiti pod uvjetom da ispunjavaju uvjete i da je stoga prisutan stvarni napredak na temeljima demokracije, vladavine prava i dobrog upravljanja.
– Ali također treba osigurati da strateški savezi s neevropskim silama, posebice kad to poravnanje ide protiv evropskih interesa, na kraju ne naruše krhku koheziju Evropske unije – kaže autor izvještaja Francisco de Borja Lasheras.
Izvještaj pod nazivom “Povratak nestabilnosti: kako migracija i politike velike moći ugrožavaju zapadni Balkan” istražuje novu borbu za prevlast koja se odvija na zapadnom Balkanu.
Suočena s drugim vanjskopolitičkim izazovima, EU je, kako se navodi, kolektivno “ispustila stratešku loptu” na zapadnom Balkanu i uglavnom zauzela menadžerski i ponekad nedosljedni pristup koji se isključivo fokusira na gašenje gurućih problema.
O tom izvještaju Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) Francisco de Borja razgovarao je danas s predstavnicima bh. civilnog društva, a učinit će to i s predstavnicima diplomatskog kora u BiH. Francisco de Borja ranije je o tome razgovarao i sa zvaničnicima u Briselu, Sofiji i Madridu, a nakon Sarajeva putuje u London i Berlin.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
