Prije 12 godina Orhan Akyurek i Yagizhan Atmaca došli su na ideju da zajedno sa svojim saradnicima počnu raditi na implementaciji ideje kreiranja antivirusa. S obzirom na to da su se u tom momentu zadesili u Sarajevu, odlučili su u bh. prijestolnici registrirati firmu i krenuti s ovim pilot-projektom. Na ovaj način je pokrenuta priča o prvom bh. add-on antivirusu, koji su do ovog momenta na svojim uređajima instalirali internet korisnici u preko 135 zemalja svijeta.

O ovom interesantnom projektu koji je začet upravo u glavnom gradu BiH razgovarali smo s Aminom Zilić i Arnelom Hajdarević, voditeljicom sektora za marketing i PR menadžericom kompanije Zemana.

Zemana je u potpunosti bh. proizvod

“Tri čovjeka su zaslužna za ideju nastanka kompanije Zemana, koja je zvanično počela s radom 2007. godine i to u vrijeme kada su maliciozne online aktivnosti počele doživljavati svoju progresiju. U tom trenutku bilo je dosta antivirusnih kompanija, ali sve one su bile isključivo bazirane na detektiranju zlonamjernih programa koji već postoje. Onda je naš tehnički direktor došao na ideju rada na softwareu koji će funkcionirati na način da unaprijed prepozna ponašanje svakog novog virusa kako bi mogao spriječiti njegovo djelovanje iako ga nemamo u našoj data bazi. Na osnovu toga smo postali poznati u svijetu online sigurnosti i odgovorno tvrdim da prije nas nije bilo ove vrste zaštite”, rekla je Amina Zilić, voditeljica sektora za marketing kompanije Zemana.

Kako je dodala, Zemana je 387 proizvod. Međutim, ona ističe da je kompanija internacionalnog tipa pošto se ekipa primarno sastoji od ljudi iz BiH i Turske, a naglašava kako imaju i vanjske saradnike iz Italije. Sve donedavno su imali čak i jednog saradnika iz Bangladeša.

“Mi imamo svoja dva centra, u Ankari i u Sarajevu. Međutim, naša produkcija je ovdje u Sarajevu. Ovdje se razvija sve, a tu je i sva menadžerska struktura naše kompanije. Kada govorimo o razlikama u samom načinu rada, mi naš antivirus kreiramo za fizička i pravna lica, pa smo u Ankari više fokusirani na pravni, a u Sarajevu na fizički segment. Zemana je zapravo dodatni sloj zaštite za računare i mobilne telefone, pa nam u tom kontekstu nisu konkurencija klasični antivirusi poput Avasta, Kaspertskog i sl. Moramo istaći i to da ni mi ne možemo svoje računare zaštititi bez bazičnog antivirusa, dok smo za mobilnu varijantu već kreirali full antivirus. U savremenom svijetu gdje se iz dana u dan susrećemo s novim varijantama malicioznih softwarea jedan sloj zaštite nije dovoljan, a Zemana je upravo taj dodatni sloj koji upotpunjuje sigurnost”, dodala je Zilić.

Uskoro besplatna verzija za sve korisnike

Kako nam govori Arnela Hajdarević, veliki broj internet korisnika u BiH je mahom upoznat s pozitivnim stranama online prostora, dok se zaboravljaju one njegove negativne mogućnosti protiv kojih ogroman broj kompanija zaduženih za cyber sigurnost širom svijeta vodi tešku borbu. U našoj državi je oko 2,6 miliona stanovnika povezano na internet, a svi oni su direktno izloženi opasnostima koje internet sa sobom donosi.

“Mi prvenstveno radimo na platformama poput Windowsa i Androida. Međutim, to su sistemi koji su otvorenog tipa i koji su najizloženiji djelovanju zlonamjernih softwarea. Primjerice, iOS sistemi su malo zatvoreniji pošto se slabije upotrebljavaju, a sve što se manje koristi slabije je i izloženo raznoraznim utjecajima sa strane. Crni hakeri znaju da svaki od korisnika računara ili mobilnih telefona na svom uređaju ima pohranjene podatke koje oni svojim aktivnostima nastoje ukrasti i zloupotrijebiti. Mnogi se zavaravaju da se tu radi o nekim botovima, to su zapravo profesionalci koji godišnje naprave profit od oko 600 miliona dolara. To je cijela jedna industrija. No, mi ne bismo postojali da nije takvih i sličnih aktivnosti, mi smo tu da štitimo korisnike”, pojašnjava Hajdarević.

Dodaje da najveći broj korisnika Zemane dolazi iz SAD-a, Njemačke, Austrije, Australije, dok je u BiH nešto drugačija situacija s obzirom na to da, kako ona kaže, naše društvo nije dovoljno upoznato s djelovanjem domaćeg IT sektora i njihovim proizvodima.

“Osim što radimo na razvijanju prvog bh. sigurnosnog softwarea, mi provodimo i mnoge druge aktivnosti kojima na neki način želimo doprinijeti široj zajednici. Svake sedmice u prostorijama naše kompanije organiziramo besplatne kurseve, radionice gdje svako ko je zainteresiran može da usavršava svoje vještine rada u Pythonu, svoje znanje iz engleskog jezika i sl. S obzirom na to da trenutno nemamo kapacitete za prijem većeg broja ljudi, potrudit ćemo da u skorijem periodu napravimo slične radionice i u školama, gdje ćemo djecu, između ostalog, upoznavati i s IT osnovama. Nažalost, nemalo je onih priča u kojima se spominje kako je u BiH sve crno i da ovo tržište nije perspektivno. Mi smo samo jedan dio u velikom mozaiku domaćih kompanija koje samim svojim postojanjem negiraju te navode. Dosta je firmi koje su nastale na lokalnom nivou, a koje internacionalno djeluju”, ističe ona.

Na samom kraju Zilić i Hajdarević govore kako Zemana trenutno radi na razvijanju besplatne verzije svog add-on antivirusa na kojem je rad započeo krajem 2018. godine, a koji bi krajnjim korisnicima trebao biti dostupan kroz par mjeseci. One zaključuju da internet ne treba biti prostor koji može nauditi, već da je to mjesto na kojem trebate biti kreativni, na kojem trebate da stvarate, učite i radite neke nove stvari.