Dok Dragan Čović i danas tvrdi da nije znao za Јukićevu odluku o popisu, u SDS-u, PDP-u i NDP-u ovakvu odluku smatraju nezakonitom, Kažu da je njihovi predstavnici u institucijama BiH neće podržati. Ipak, smatraju da je popis puko tehničko pitanje, i da uplitanje politike nije potrebno.
Čini se da su svi predstavnici stranaka u Srpskoj o popisu jedinstveni. Odluka je, kažu, neprihvatljiva za srpski narod, a tako dobijeni rezultati popisa ne bi odražavali stvarnu sliku broja stanovnika. Međutim, smatraju da se podigla bespotrebna politička prašina, jer, kažu, sve može da riješi Republička agencija za statistiku i to jednim potezom – povući popisni materijal i objaviti svoje rezultate. Niko neće podignuti ruku za bilo šta što bi legitimizovalo popis koji ne odražava stvarnu sliku stanovništva u BiH, poručuje lider SDS-a Mladen Bosić. “Ukoliko ne bude spremnosti da se poništi donesena odluka oko konačnog sabiranja glasova, mi tražimo od republičkog Zavoda za statistiku, čije su vlasništvo podaci u RS, da objavi stvarne podatke u Srpskoj, pa neka svako sebi sabira”, izjavio je Bosić. Oko šest odsto stanovništva, tj. 196.000 ne smije biti zavedeno kao rezidentno, smatra predsjednik PDP-a Branislav Borenović. “Ako se ništa značajno ne desi u narednih nekoliko sedmica postoji značajna pretpostavka da se održi posebna sjednica NSRS i da se pitanje popisa otvori do kraja, da razbijemo razne priče, teorije, šta se to dešavalo 2012/13.godine kako je moguće da smo došli u ovu situaciju?”, kaže Borenović. Rasprava o popisu, za Dragana Čavića je gubljenje vremena. Ima rješenje – sav popisni materijal, koji je u vlasništvu republičkog Zavoda za statistiku, treba povući i objaviti rezultate popisa.
Lider SDA Bakir Izetbegović smatra da se bespotrebno pravi problem u vezi sa odlukom direktora Agencije za statistiku BiH Velimira Јukića o metodologiji obrade podataka posljednjeg popisa stanovništva, i ističe da o tome da li je postupio protivzakonito ne treba da pričaju ni predsjednici stranaka, niti raspravlja parlament. “Ukoliko je uradio protivzakonito postoji sud. Јa mislim da nije uradio protivzakonito, već po zakonu”, rekao je novinarima Izetbegović, koji je i predsjedavajući Predsjedništva BiH. On kaže da ne zna “zašto se pravi tolika galama o samom popisu” i navodi da se svi moraju povinovati Ustavu i zakonu. “Navodno, odraziće se najnoviji popis na strukturu vlasti u zemlji… Takvu obavezu smo imali u odnosu na prethodni popis, pa to nije ispoštovano. Bespotrebno se pravi virtuelni problem o svemu ovome”, rekao je Izetbegović.
Valery Perry, nezavisna konsultantica pri Institutu za politiku demokratizacije, koja trenutno živi u Sarajevu, ocijenila je u razgovoru za Glas Amerike da zabrinutosti koju zvaničnici RS-a izražavaju u potpunosti potvrđuju da vladajuće stranke jednostavno koriste popis stanovništva u svrhu dobijanja etnonacionalističke prednosti u smislu koji narod živi na kojoj teritoriji. Po njenim riječima, u nekoj zemlji koja normalnije funkcionira, svako bi volio vidjeti veće brojeve u svim dijelovima, jer se veoma često strukturalno finansiranje zasniva na broju stanovnika u smislu pružanja podrške regionalnom razvoju. ”Činjenica da se RS tako žestoko bori da osigura da se zabilježi manji broj stanovnika u njihovom entitetu pokazuje da oni zapravo nisu zainteresirani za širi razvoj svog entiteta’‘ – kazala je Perry. Reakcija RS-a, naglasila je, u ovom trenutku je jednostavno preuveličati problem kako bi slijedili vlastite ciljeve koji se protive generalnom provođenju reformi koje bi bile u korist svih stanovnika zemlje. O pravilima popisa je davno postignut dogovor, i pitanja koja su ostala neriješena su bila poznata svima još 2012. ”Ne bi se trebali kriviti samo lokalni zvaničnici za nepostizanje dogovora o odgovarajućoj metodologiji i proceduri na samom početku procesa, već i strani donatori koji su cijeli proces financirali i na njega potrošili 25 miliona eura” – smatra Perry.
Za sva ta pitanja, međutim, postoji lako rješenje. ”Za EU, koja zahtijeva vjerodostojan popis, bilo bi veoma jednostavno da odluči da bi rezultati popisa mogli biti uzeti u obzir eliminiranjem tri osjetljiva pitanja koja Brisel ne zahtijeva, što bi osiguralo da su svi koji su sudjelovali u popisu predstavljeni. Ako to nije prihvatljivo političarima, kao plan B, bilo bi razumno da EU kaže da neće prihvatiti ovaj popis kao kredibilan, i bilo bi na lokalnim političarima da odluče kako da organiziraju i financiraju novi popis. Koliko će ovo utjecati na proces pristupanja Uniji zavisi od toga koliko će EU biti voljna da snizi svoje standarde. EU nikada nije zahtijevala osjetljiva etnička pitanja o vjeri, maternjem jeziku i nacionalnosti. Za mene je interesantno da EU to nije jasno dala do znanja kako bi dobila podršku javnosti za popis koji ima smisla. Pozvala bih evropske političare da zauzmu čvrst stav, jer su dosta uložili u ovaj popis. Nema razloga zašto se podaci koji su već sadržani u njemu ne bi mogli iskoristiti jednostavnim eliminiranjem tri spomenuta osljetljiva pitanja koja Brisel ionako ne zahtijeva. Što se ova situacija više odgađa, to će manje kredibilni rezultati biti” – kaže za Glas Amerike Valery Perry.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
