sarajevo – Preliminarni podaci govore o tome da su štete na području Bosne i Hercegovine koje su uzrokovane poplavama i klizištima dosegle milijardu i 300 miliona eura.
Ovaj podatak iznio je premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić na današnjoj pres-konferenciji koja je uslijedila nakon sastanka s premijerima kantona i načelnicima općina pogođenih poplavama i klizištima.
Kako je istaknuto danas dobra koordinacija između državnog, federalnog, kantonalnog i općinskog nivoa rezultirala je da nema velikog broja ljudskih žrtava i uopće šteta koje su nastale kao posljedica poplava i klizišta.
No sada slijedi teži posao – osiguranje finansijskih sredstava kojima će se nezapamćene štete sanirati, očuvati postojeća radna mjesta te izgraditi domovi za stanovništvo koje se vjerojatno neće moći vratiti u kuće ugrožene klizištima.
Nikšić je danas upoznao javnost o konkretnim mjerama koje Vlada Federacije BiH poduzela da bi se osigurala sredstva za sanaciju šteta te donijela odgovarajuća zakonska regulativa koja će omogućiti da se osigurana sredstva što bolje rasporede.
Između ostaloga planirano je osigurati 187 miliona KM od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kroz proširenje stand-by aranžmana koja će se rasporediti tako da će jedan dio biti osiguran za Brčko Distrikt, a ostalo pola-pola između Vlade Republike Srpske i Vlade Federaciji BiH koje će biti utrošene za sanaciju šteta.
Također, u toku su pregovori sa Svjetskom bankom putem koje se planira osigurati 100 miliona dolara za Federaciju BiH, RS i Brčko Distrikt, a Evropska komisija najavila je da će iz IPA fondova izdvojiti 42 miliona eura.
Nikšić je kazao da bi Vlada FBiH trebala na sutrašnjoj sjednici razmatrati tri važna zakona koji će pomoći da se sredstava što prije rasporede te je dodao da će, ukoliko Vlada FBiH postigne saglasnost o zakonima, biti upućeni u parlamentarnu proceduru po hitnoj proceduri.
Radi se o Zakonu o fondu za pomoć u obnovi područja zahvaćenih prirodnom nesrećom, Zakonu o finansiranju pomoći stradalim u prirodnoj nesreći te Zakon o prijenosu vlasništva nad nekretninama u vlasništvu Federacije BiH, kantona, gradova i općina.
U ovaj fond trebali bi biti uključeni predstavnici Vlade FBiH, kantona, donatora, predstavnici poslodavaca, parlamentarca i nevladinog sektora, ali i svi oni koji bi dali doprinos u kontroli i praćenju utroška sredstava fonda da bi se sredstva trošila na transparentan način.
“Od Agencije za bankarstvo i Centralne banke zatražili smo da, u saradnji s bankarskim sektorom, nađu mogućnost za stavljanje moratorija, produženja grejs perioda ili iznalaženja drugačijih mogućnosti da bi se za fizičke i pravne subjekte prolongirala otplata kredita. Ista aktivnost je pokrenuta i prema Razvojnoj banci FBiH”, kazao je premijer Nikšić.
Podsjetio je da Svjetska banka, Ujedinjene nacije i Evropska komisija uz predstavnike državnih i entitetskih institucija te Brčko Distrikta rade procjeni štete u sektorima energija, transport, agrikultura, stanovanje, infrastruktura, voda i sanitarije te radna mjesta i ekonomija, a prvi preliminarni rezultati trebali bi biti poznati do 18. juna.
Iako se ova procjena čeka, Nikšić kaže da prema preliminarnim podacima Zavoda za zapošljavanje Federacije BiH, nakon poplava i klizišta ugroženo je oko 15.000 radnih mjesta i to 5.000 u poljoprivredi i 10.000 u privredi.
“Predviđa se da će štete u Federaciji BiH biti mnogo veće u područjima pogođenim klizištima, nego u područjima pogođenim poplavama što će uzrokovati da se veliki broj stanovništva neće moći vratiti u svoje domove”, dodao je Nikšić.
Najavio je da će se učiniti sve da svi oni koji su ostali bez krova nad glavom do zime riješe svoje stambeno pitanje, a za one za koje se to ne riješi nastojat će se osigurati mjesto gdje će boraviti koje neće biti kolektivni centar.
Premijer Tuzlanskog kantona Bahrija Umihanić kazao je danas da je šteta u ovom kantonu, prema podacima kojima raspolažu, veća od pet miliona KM, a broj klizišta svakog dana se povećava.
Umihanić je kazao da će u sanaciji šteta nastojati osigurati da to rade domaće firme da bi se postojeći privredni subjekti ojačali, ali i da bi novi poslovni subjekti pronašli svoju šansu.
Informacije koje su se u javnosti pojavile da u Maglaju nedostaje hrane i drugih potrepština demantirali su danas premijer Zeničko-dobojskog kantona Munib Husejnagić i direktor Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudin Solak uz konstataciju da su se pojavile informacije Crvenog križa o nedostatku pomoći, ali njihove informacije govore da postoji dovoljno hrane i higijenskih potrepština.
Zeničko-dobojski, Posavski i Tuzlanski kanton, proglasili su stanje prirodne nesreće, a Sarajevski i Tuzlanski imaju štete, dok je 31 općina u Federaciji BiH proglasila stanje prirodne nesreće.