ZAGREB – Kandidatkinja desnog centra predvođenog HDZ-om Kolinda Grabar Kitarović buduća je hrvatska predsjednica. Uz minimalnu razliku ona je u nedjelju u drugom krugu izbora pobijedila dosadašnjeg predsjednika i kandidata vladajuće koalicije lijevog centra Ivu Josipovića. Nakon izbora kandidatkinje desnog centra za predsjednicu ne treba očekivati neke pomake u hrvatskoj politici prema susjedima.
Hrvatska je dobila prvu predsjednicu – Kolindu Grabar Kitarović. Prema podacima sa 99,98 posto obrađenih biračkih mjesta Kolinda Grabar Kitarović dobila je 50,74 posto glasova, a Ivo Josipović 49,26 posto. Odaziv je 59,06 posto, a nevažećih listića ima 2,69 posto. Njena inauguracija održat će se na zagrebačkom Markovom trgu 19. veljače. U intervjuu za Hrvatski radio ona je najavila svoje prve poteze.
„Inicirat ću sjednicu Vlade o gospodarstvu i gospodarsko-socijalnom stanju, da se raspravi o stanju u kojem se nalazi hrvatska država. Tražit ću da se podnesu mjere kojim se namjerava izaći iz krize. Ako ih nema, idemo dalje razgovarati o tome jesu li potrebni prijevremeni izbori, je li ova Vlada spremna i sposobna išta učiniti ili treba prepustiti prostor nekome drugome tko će znati zemlju izvući iz krize.“
Podsjetimo, premijer Zoran Milanović još je u toku izborne noći otklonio takvu mogućnost kao „nezamislivu“, kao i mogućnost prijevremenih izbora, jer da ova vlada ima čvrstu programsku i svjetonazorsku koaliciju, jaču od one bivšeg premijera Ivice Račana.
Kolinda Grabar Kitarović je iz svog izbornog stožera u nedjelju uveče otišla prvo grupi veterana i ratnih vojnih invalida koji već gotovo tri mjeseca pred Ministarstvom branitelja traže smjenu resornog ministra i njegovih pomoćnika. Iako su najavljivali da će otići u slučaju pobjede kandidatkinje desnog centra, na kraju će ostati do parlamentarnih izbora, koji bi redovno trebali biti održani krajem godine. HDZ će to žarište, a ako ustreba i još koje, koristiti za podgrijavanje kampanje za parlamentarne izbore, a po ocjeni političkog analitičara Žarka Puhovskog, Vlada će prihvatiti zaoštravanje i konfrontaciju. To bi trebalo izbjeći, poručuje Puhovski.
„Ostaje podjela 50:50. Ona će se pojaviti opet i na parlamentarnim izborima. Mislim da bi bilo dobro da se razmisli o što skorijim parlamentarnim izborima, da se ovi sukobi ne nastave. Jer, koliko god bio gospodin Milanović bio u pravu da se radilo o sektaškoj kampanji, on je važan čimbenik te sektaške kampanje, i on živi od te sektaške kampanje. Ova vlada samo tako može funkcionirati. Situacija će se zaoštriti, pojavit će se moralna panika na ljevici i među liberalima zbog plime HDZ-a, kod HDZ-a i suradnika pojavit će se trijumfalizam, zbog pobjede desnice, a takve emocije su loše za racionalno oblikovanje političke scene, a to je ono što država i – prije svega – društvo treba.“ Ivo Josipović je priznao poraz i čestitao pobjednici, ali nije zvučalo kao da se povlači iz politike. Zašto je Josipović izgubio – dio argumenata nudi politička analitičarka Aleksandra Kolarić.
”Ivo Josipović je putem pogubio svoje glasače. Mandat Ive Josipovića nije govorio i disao dovoljno jakim, čvrstim i definiranim stavom za progresivni dio građanskog tijela, i jedan dio tih građana je zato ostao doma. Znači, nedovoljno ih je izvukao iz njihovih domova na birališta da bi mogao dobiti izbore. Previše je tu bilo taktiziranja, previše je tu bilo ‘catch all’ politike. Mi do samih sučeljavanja pred kraj kampanje nismo čuli jasan stav lijevog centra oko vjeronauka u školama, oko abortusa… To su tipične vrijednosne teme. Mi do samog kraja nismo čuli dovoljno jasan Josipovićev odmak od aktualne hrvatske Vlade.“ Naravno, glavni je razlog njegovom porazu i pobjedi kandidatkinje desnog centra ekonomija, odnosno percepcija velike većine hrvatskih građana da ova Vlada nije u ekonomiji napravila gotovo ništa. Josipović kao njihov kandidat je platio tuđi račun, a Kolinda Grabar Kitarović je profitirala na tome da je ponudila promjene, iako ona nema mehanizme da te promjene i provede.
Bez većih promjena u regionalnoj politici
Hoće li pobjeda kandidatkinje desnog centra donijeti promjene u hrvatskoj politici prema susjedima? Kolinda Grabar Kitarović je u pobjedničkom govoru poručila: „Borit ćemo se za hrvatske nacionalne interese, jer ovo je Hrvatska. Ovo je Hrvatska, a ne regija.“
U Hrvatskoj predsjednik, odnosno predsjednica sukreira vanjsku politiku, iako je uloga Vlade i resornog ministarstva tu objektivno mnogo veća. Međutim, kako Kolinda Grabar Kitarović dolazi sa desnog centra, i kako je „regiju“ spomenula u negativnom kontekstu, znači li to neku moguću promjenu odnosa Hrvatske prema državama Jugoistoka Europe? Za naš radio govori politički analitičar i hrvatski veleposlanik u Švedskoj u Račanovom mandatu Branko Caratan.
„Radi se o izbornoj retorici koja je bila veoma jasna, jer se ciljalo na to da sam pojam ‘regija’ na neki način znači vraćanje u okvire bivše Jugoslavije. Dakle, ta izjava ništa ne govori o tome kako će se buduća predsjednica ubuduće ponašati.“ Caratan kaže kako se iz izjave Kolinde Grabar Kitarović ne može iščitati da će biti nekih velikih novosti u odnosu sa susjedima, i podsjeća da i sam proces pristupnih pregovora sa Europskom unijom susjednih država obavezuje te države na određeno ponašanje.
Analitičari iz BiH, Crne Gore i Srbije: Bez većih promena u regionalnoj politici
„Nadalje, granični sporovi će se rješavati jedino onako kako se mogu rješavati, znači arbitražom ili kroz međunarodno sudovanje. Dakle, za sada je previše rano da se nešto kaže. Moglo bi se jedino reći da hrvatska vanjska politika – ako želi biti u interesu države – mora biti otvorena prema svim područjima gdje Hrvatska ima neki interes – ekonomski ili politički – i da se ne može zatvarati niti u granice Europske unije, niti u granice bilo kojeg drugog područja.“ Bosna i Hercegovina bila je vrlo prisutna u prvom obraćanju izborne pobjednice. Već je u prvoj rečenici zahvalila je na pobjedi Hrvaticama i Hrvatima diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zatim je Bosnu i Hercegovinu nazvala drugom domovinom hrvatskog naroda, a potom kao jedan od svojih ciljeva navela bolji život – kako je kazala – „hrvatskih ljudi“ u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu. O položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini poručila je: „Podržat ćemo hrvatski narod u Bosni i Hercegovini u njihovim zahtjevima i traženjima da konačno postanu jednakopravni s ostala dva naroda i nacionalnim manjinama, jer bez Hrvata nema ni Bosne i Hercegovine.“
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijesti
