S prvim danima proljeća priroda se budi, biljke cvjetaju, a u zraku ima mnogo polena. Prvo lista drveće i grmlje, nakon čega dolazi do cvjetanja trave. Proljetne alergije mogu biti veoma neugodne, a ljudi često te simptome znaju zamijeniti s prehladom.

Doktor Tokić je pojasnio da alergije predstavljaju reakciju između stranog tijela (antigena) i našeg tijela koje proizvodi antitijela na unos stranih materija.

“Alergije se mogu manifestovati u obliku alergijskog rinitisa, alergijskog konjunktivitisa, zatim, u vidu različitih promjena na koži, različitih ekcema, dermatitisa i urtikarija, promjena na koži koje se manifestuju u obliku klobuka kao kada se ožarite. Te promjene svrbe, peku i izazivaju jaku nelagodu. Teži oblici alergije su alergijska astma i alergijski edem disajnih puteva. Te promjene mogu biti itekako drastične i opasne po život”, rekao nam je sagovornik.

Naglasio je da se velikom broju alergija ne posvećuje posebna pažnja te da zbog toga mnoga alergijska stanja ostaju neidentifikovana. Procjenjuje se da se alergije javljaju kod 12-15 posto djece, a kod odraslih je taj procent od 10 do 12 posto, ali veoma mali broj njih je pod ljekarskim nadzorom.

Teško je izbjeći direktan kontakt s alergenom, jer smo primorani izvršavati svakodnevne obaveze i veći dio dana provoditi vani, međutim, doktor Tokić je kazao kako postoje adekvatni načini da se alergije drže pod kontrolom.

“Prije svega je bitno otkriti na šta je tačno osoba alergična i o kojoj vrsti alergena je riječ. Da li je riječ samo o vanjskim nadražajima ili je alergija vezana i za hranu. Alergeni su svuda prisutni zato što je naše tijelo sve više izloženo iritativnim supstancama, sve više se koriste različiti dezodoransi, određene osobe teže ka pretjeranoj upotrebi higijenskih sredstava te na taj način s kože skidaju zaštitne slojeve i tako omogućavaju direktan kontakt tih stranih materija s našim tijelom”, rekao nam je doktor Tokić.

Već smo spomenuli da alergije često podsjećaju na prehladu te tako na početku mogu imati banalne simptome poput suženja očiju, svraba i curenja bistrog sekreta iz nosa. Takve osobe su često bezvoljne i umorne, a povremeno kašljucanje može preći u iznenadne napade otežanog disanja s upornim kašljem koji ponekad dovodi i do nagona na povraćanje, gušenja, otežanog disanja i, kako nam je ispričao ljekar, takve osobe na kraju dolaze na tretman u jedinicama intenzivne njege.

“Sve osobe koje su sklone alergijama trebale bi se javiti svom ljekaru kako bi se preduzele određene mjere u smislu davanja adekvatnih lijekova. U početku se alergije najčešće tretiraju antihistaminicima, a ako je riječ o promjenama u disajnim organima, onda je to prevashodno upotreba inhalacionih kortikosteroida kroz različite sprejeve ili upotreba tableta, odnosno, lijekova koji sprečavaju direktnu reakciju antigena i antitijela”, istakao je.

Ljekar je pojasnio da česte klimatske promjene i vremenski uslovi nisu pogodni za osobe koje pate od alergija. Kao primjer je naveo sunčano i suho vrijeme za koje je karakteristična velika koncentracija prašine, a u njoj se nalaze alergeni.

“Poznato je da se u prašini nalazi velika količina alergena i da je za osobe koje imaju alergiju neophodno da se češće umivaju. Osim toga potrebno je da obavezno navečer operu i kosu, jer je ona mjesto gdje se sakupljaju i zadržavaju velike količine tih supstanci pa se zbog toga javljaju napadi otežanog disanja i reakcije u noćnim satima”, kazao je.

Dodao je da alergije predstavljaju poremećaj unutar imunološkog sistema i da zbog toga treba raditi na jačanju imuniteta.

“Zbog toga bi trebalo koristiti određene prirodne supstance, ali i one farmakološke koje pomažu u podizanju imunološkog sistema. Jedan od prirodnih je svakodnevna upotreba bijelog luka i to na način da se odvoji sedam čehna i s njih skine gruba ljuštura. Nakon toga se progutaju s tekućinom kao i obične tablete. Bijeli luk sadrži antibakterijske i antialergijske supstance te je klinički dokazano da je on izuzetno dobar za jačanje imuniteta. A pravi efekt se pojavljuje za otprilike mjesec dana nakon svakodnevnog konzumiranja”, naglasio je.

Alergije mogu biti naslijeđene i to često od najužih članova porodice, ali i stečene ukoliko je osoba često u kontaktu s iritativnim supstancama te zbog toga nastaju astme, međutim, one nastaju i zbog emotivnog stanja usljed stresa ili pretjerane sreće.

“Najugroženija su djeca jer se ovakva stanja najčešće javljaju kod osoba do 40 godina, a nakon tih godina riječ je o mnogo ozbiljnijim stanjima. To je onda često pokazatelj da možda nije riječ samo o alergiji, već i o nekoj ozbiljnijoj bolesti, ali naravno i kod starijih osoba se prvi put može javiti astma, ali je to onda mnogo komplikovanije nego kod osoba koje su ranije ispoljile takve efekte”, zaključio je doktor Tokić.