“Vjerujemo da ova tehnologija može biti transformativna sa potencijalom da pomogne u stvaranju radnih mjesta, da podstakne pozitivan ekonomski rast, podigne siromašne iz siromaštva i razvije ekonomiju. Svrha udruženja Bitcoin Bosne i Hercegovine je okupljanje/angažovanje pojedinaca, akademika i profesionalnih praktičara inspirisanih za stvaranje boljeg socijalnog i ekonomskog utjecaja”, upoznali su nas ukratko sa svojim djelovanjem.

Šta je bitcoin i kako se koristi?

Iz udruženja Bitcoin Bosne i Hercegovine kazali su za Klix.ba da je bitcon kriptovaluta (cryptocurrency) koju je 2009. pokrenula osoba ili grupa ljudi pod pseudonimom Satoshi Nakamoto.

“Najznačajnija karakteristika bitcoina, ujedno i najveća razlika u odnosu na druge valute, jest što je decentraliziran. Niti jedna institucija ne kontrolira bitcoin mrežu. Ova kriptovaluta nije bazirana na zlatnoj podlozi, nema zemlju porijekla i iza nje ne stoji nijedna država niti bankarska organizacija. Bitcoin nije fizički izdan u sjeni centralnih banaka, gdje ga ljudi ne mogu prebrojati i gdje banke postavljaju svoja pravila. Upravo te banke, kada upadnu u dug, jednostavno izdaju više novca što rezultira smanjenjem vrijednosti novca, tj. inflacijom”, navodi Edina iz udruženja .

Objašnjava da je bitcoin koncipiran kao deflatorna valuta – postoji jasno određen krajnji (ukupan) broj BTC-ova (21.000.000).

“Ovo znači da ne može da se pojavi ‘autoritet’ koji bi krenuo da štampa novce arbitrarno, tražeći od nas da vjerujemo da sve više odštampanog novca ima stalno istu vrijednost. Sve je definisano u originalnom algoritmu i niko ne može da promijeni algoritam. Peer-to-peer tehnologija – nema jedne centralne tačke (IT banke ili card procesora), istovremeno rade desetine hiljada računara širom svijeta”, navode za Klix.ba.

Iz Bitcoin Association of Bosnia & Herzegovina ističu da bitcoin ima nekoliko velikih prednosti u poređenju s tradicionalnim valutama, ali i nedostataka.

“Prvo, online bitcoin transakcije ne zahtijevaju posrednika, to jest moguće ih je obaviti bez banke, što ih čini primamljivijim za trgovce zbog niže cijene robe i usluga (nema bankarske provizije). Drugo, bitcoin transakcije su anonimne, što osim Amerikanaca, koji i drogu i oružje kupuju online, znaju da cijene i pasionirani ljubitelji privatnosti, kao i online prodavci koji ne žele da im sve prolazi kroz knjige”, navodi Edina za Klix.ba.

Objašnjava da su mane bitcoina usko povezane s prednostima zbog toga što kontrolni organ (banka) ne postoji (samim tim nema ni loga transakcije), pa povrat novca u slučaju da prodavac ne isporuči plaćenu robu i usluge ne može biti zakonski regulisan.

“Prosto rečeno, ako nekom platite u bitcoinima, a taj neko vas prevari, ništa ne možete učiniti. Prema nekim statistikama, oko 45 posto bitcoin transakcija u posljednjih nekoliko godina završilo se takvom prevarom. Upravo zato postoje online mjenjačnice, gdje za odgovarajući procent bitcoin može konvertovati u standardne valute”, objašnjavaju iz udruženja Bitcoin Bosne i Hercegovine.

Nagli skok vrijednosti valute

Inicijalna cijena bitcoina 2010. godine bila je manja od jednog centa, da bi 4. decembra ove godine prešla 11.500 dolara, a dva dana kasnije premašila je 17.000 dolara.

“Nedavni skok vrijednosti mogao bi biti balon, ali bi isto tako njegov strijeloviti rast mogao biti posljedica toga što je šira finansijska zajednica napokon prepoznala kriptovalute, pa tako one postaju mainstream. Od početka godine do danas cijena bitcoina porasla je 16 puta zbog sve većeg broja novih ulagača i očekivanja da će ih biti sve više. CME Group i druge berze, planiraju ponuditi bitcoin terminske vrijednosnice, što povećava privlačnost bitcoina, dok s druge strane, činjenica da bitcoin softver garantuje ograničeni broj te kriptovalute jača strah nekih investitora da će propustiti prilike”, navode iz udruženja.

Burza bitcoina, Coinbase, 29. novembra kada je vrijednost bitcoina premašila 11.000 dolara, bila je, naime, preplavljena dva do tri puta većim brojem zahtjeva za kupovinu nego što je uobičajeno, tako da je bila nedostupna za neke korisnike.

Iz udruženja Bitcoin Bosne i Hercegovine objašnjavaju da ne postoji precizno i egzaktno objašnjenje za nagli skok vrijednosti valute, ali da se o nekim razlozima ipak može ozbiljno nagađati.

“Prvi među njima je ‘halving’ ili u prijevodu polovljenje. Bitcoin je, naime, napravljen kao deflacijska valuta. Najveći mogući broj bitcoina na tržištu bit će 21 milion novčića, što znači da će ih se sve manje moći nabaviti putem mininga, u prijevodu rudarenja. To će se dogoditi zato što se, zahvaljujući unaprijed postavljenom maksimalnom broju, vrijednost koju steknete miningom polovi nakon svakih 210 hiljada obrađenih blokova. Sve je počelo s 50 novčića po bloku, krajem 2012. to je smanjeno na 25 novčića, a za tri sedmice možete očekivati pad vrijednosti na 12,5 novčića po bloku. Budući da će se onima koji se bave miningom uskoro prepoloviti prihodi prirodna reakcija tržišta na to je porast vrijednosti”, kazala je Edina za Klix.ba.

Zamjena za konvencionalne valute

Na pitanje može li bitcoin postati zamjena za konvencionalne valute, objašnjavaju da je u historiji čovječanstva uvijek postojala valuta nad valutama, nešto što je vrijednije od bilo kakvog novca, nešto što je ljudski rod moglo da spasi od neodgovornih vlada i vladavina.

“Bronza, platina, srebro, zlato. Svaki metal ima svoju epohu, i u svakoj epohi je bio zamjena za nestabilnu valutu. Činjenica je da se odavno u periodnom sistemu elemenata nije ništa dramatično desilo. Očigledno smo, ove elemente koji nedostaju, negdje usput izgubili, u vrijeme stvaranja zemlje ovakve kakvu poznajemo. Zaustavili smo se na zlatu. I zlato pokazuje koliko je važno kao rezervna varijanta za bilo koju posrnulu valutu. Ali postoji jedan problem odnedavno. Zlato se ne može brzo transportovati, i teško se dezintegriše kako bi postalo sredstvo plaćanja na mreži svih mreža. A mi, kao ljudski rod, tako želimo da potrošimo sve veću količinu novca na njoj”, rekli su nam iz Bitcoin udruženja.

Navode da nam je mreža dala nove mogućnosti i da su se sistemi plaćanja koliko-toliko prilagodili, samo je zlato ostalo u svojoj tradicionalnoj formi – šipkama.

“Ispratili smo sve prethodne plemenite metale, i sada je izgleda došao red i na zlato. Zlato će još dugo da bude naša ‘zlatna rezerva’, ali bitcoin ima sve predispozicije da postane ono što je zlato danas. Mnogo toga mora da se desi kako bi bitcoin i stvarno zamijenio zlato, ali je na dobrom putu. Sa njim nećete tako često odlaziti u kupovinu kao što to danas radite sa eurima ili dolarima ili bilo kojom drugom valutom, iako ga mnogi povezuju i predstavljaju kao prvu globalnu valutu”, objašnjavaju.

Konvertibilna marka coin

Bitcoin nije jedina kriptovaluta u opticaju. Aktivnih i manje aktivnih valuta ovog tipa ima na stotine, tako da je u smislenu analizu tržišta potrebno uložiti zaista mnogo vremena.

“Čitanje specijalizovanih foruma, praćenje stanja pada i rasta specifičnih valuta u odnosu na dolar u određenom periodu i savjetovanje s nekim ko ima iskustva u rudarenju i distribuciji kriptovaluta – sve je to apsolutno neophodno ako mislite da uradite nešto na ovom polju. Najpopularnija zamjena za bitcoin jeste litecoin, koji je postao popularan zato što je dostigao onaj ‘sweetspot’ broja ljudi koji ga rudare, te tako postao relevantan za mjenjačnice, ali istovremeno isplativ za samostalno rudarenje. Litecoin možete samostalno i efikasno rudariti na jednom ili nekoliko računara, što za bitcoin, zbog broja majnera, već odavno nije vijabilno rješenje. Prosto rečeno, ako je broj novčića fiksan, a sve više ljudi ih rudari, pojedinačnom korisniku trebat će više vremena ili više procesorske snage da iskopa određen iznos”, odgovorili su nam.

Na pitanje može li najavljena kriptovaluta konvertibilna marka coin (KMC) doživjeti ikakav uspjeh, ističu da su šanse iste kao i kod gorenavedenih kriptovaluta.