Kad se spomene pojam ”psihopat”, na pamet padaju neke poznate fiktivne ličnosti – Patrick Bateman, Freddy Krueger, Norman Bates ili Dexter Morgan. To su samo iskarikirani primjeri pop kulture i pitanje je bi li konkretni likovi zaista bili dio psihopatskog spektra.
Iako su mnogi pretpostavljali kako su glavne osobine psihopata gotovo univerzalne, nova studija je pokazala da se one, naime, razlikuju u različitim kulturama.
Znanstveni tim na čelu s Bruno Verschuereom, inače izvanrednim profesorom forenzičke psihologije na Sveučilištu u Amsterdamu, objavio je jednu opsežnu studiju koja je obuhvatila čak 7.450 osoba koje pokazuju psihopatske karakteristike u Sjedinjenim Državama i Nizozemskoj.
Za ispitivanje sudionika su koristili revidirani test za otkrivanje psihopata PCL-R (Psychopathy Checklist-revised) koji je prvobitno osmislio kanadski psiholog Robert D. Hare još sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Ova novija verzija alata za psihološko procjenjivanje, PCL-R, sastoji se, pak, od 20 točaka koje se odnose na osobine ličnosti te ponašanja koja su tipično povezana sa psihopatima.
PCL-R test inače implementiraju stručnjaci za mentalno zdravlje. Rezultati se potom upotrebljavaju za utvrđivanje postoji li vjerojatnost da će psihopati počiniti kaznena djela. Neke od uključenih osobina su sebičnost te bezobrazno i antisocijalno ponašanje.
Naučnici su analizirali dva velika uzorka u Sjedinjenim Državama – jedan iz Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje, a drugi iz Wisconsina. Neosjećajnost ili izostanak empatije je bila glavna stavka koja je primijećena u PCL-R testu u oba uzorka iz SAD-a.
Međutim, rezultati su se razlikovali kad je tim krenuo analizirati nizozemski uzorak. Iako je neosjećajnost ili izostanak empatije također bila jedna od dominantnih karakteristika među njihovima psihopatskim ličnostima, parazitski način života i neodgovornost su bile ipak dominantnije.
Naučnici smatraju kako ovo pokazuje da karakteristike ličnosti koje pokazuju psihopati mogu biti indikativ njihovog porijekla.
”Ova otkrića povećala su značenje unakrsnih kulturnih razlika u psihopatiji fenotipske strukture, varijanti PCL-R testa, ili kod obje mjere,” napisano je u izvješću . “Mrežne analize bi mogle pomoći u razjašnjavanju osnovnih karakteristika psihopatoloških konstrukcija, uključujući i mentalne poremećaje te tako pružiti novi alat za procjenu mjerne nepromjenjivosti u svim kulturama.”