Hrvatska najavljuje izgradnju nuklearnog otpada u bivšoj kasarni Čerkezovac kod granice s Bosnom i Hercegovinom.
Hrvatska izgradnja odlagališta nuklearnog otpada u bivšoj kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, nedaleko od granice ove države s Bosnom i Hercegovinom, donosi daleko više opasnosti susjednoj Bosni i Hercegovini, koja se mora daleko jače angažirati protiv ove izgradnje, smatra struka. Edin Delić, profesor i voditelj rudarskog odsjeka na Rudarsko-geološkom fakultetu u Tuzli, ističe kako se radi o velikim količinama otpada iz Nuklearne elektrane Krško koje Hrvatska mora zbrinuti, uprkos stavovima zagovornika odlaganja u Hrvatskoj koji nastoje prikazati planirani otpad kao bezopasan. “U slučaju curenja radijacije, a što je opasnost koja se mora uzeti u obzir pri analizi, većina ugrožene površine (blizu 70 posto) je na teritoriji Bosne i Hercegovine, a populacijska ekspozicija je neuporediva. Kontaminacija bi u najužem direktnom krugu ugrozila opstanak oko 40.000 stanovnika Bosne i Hercegovine i oko 10.000 stanovnika područja Dvor na Uni i Kostajnica u Hrvatskoj”, kaže Delić za Al Jazeeru. On dodaje kako do isticanja radijacije može doći zbog prirodnih i antropogenih uzroka te kako je, u prirodnom smislu, odabrana lokacija veoma nepovoljna.
Direktno narušavanje suvereniteta BiH
Delić ističe kako je odlično upoznat s terenom gdje se navedena hrvatska kasarna nalazi, jer je u više navrata obilazio taj teren. ‘Nisam imao priliku ulaziti u sam krug kasarne, ali smatram da sam sasvim dovoljno vidio i prikupio podatke da mogu bez ustezanja i dileme tvrditi da je lokacija odabrana suprotno kriterijima i principima, odnosno međunarodnim standardima kada su u pitanju ovakvi objekti.2 Kaže da je u Bosni i Hercegovini posebno važno imati u vidu kako u svijetu još nije registrirano da neka država locira ovako opasan objekt na samoj granici, i to na isturenom pojasu koji s nagibom izrazito pada ka susjednoj državi.
‘Ovo se može smatrati direktnim narušavanjem integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Hrvatska ovim direktno narušava niz odredbi domaćih, ali i međunarodnih propisa. U prvom redu, narušava prava Bosne i Hercegovine u skladu s ESPO konvencijom o sprečavanju štetnih prekograničnih utjecaja i Arhuške konvencije o pravima građana u zaštiti okoliša i obavezama državnih organa u ovoj oblasti.’ “Može se konstatovati da lokacija nema niti jednu od poželjnih osobina terena. Riječ je o vodopropusnom, trusnom tlu, prisutne su podzemne vode, naselja su blizu kao i prirodne vrijednosti kao što su rijeka Una i zaštićeni prirodni prostoru. Lokacija je veoma nepovoljna i sa aspekta potencijalne distribucije kontaminacije u prostoru. Teren izrazito pada južno ka lijevoj obali Une, a kapija kasarne Čerkezovac je vazdušno udaljena samo 850 metara od lijeve obale Une”, objašnjava tuzlanski profesor.
Oštro protivljenje
Radnu grupu za praćenje i aktivnosti u vezi s mogućom izgradnjom odlagališta, koju je imenovalo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, predvodi ministrica bh. entiteta Republika Srpska za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić. Članovi grupe bili su predstavnici entitetskih ministarstava, državnih tijela i Državne regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu sigurnost. Ova grupa nedavno je usvojila tekst Rezolucije o neprihvatanju izgradnje skladišta i odlagališta radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva i protivljenju aktivnostima u vezi izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori.
“Uvažavajući već donesene rezolucije koje su usvojile Narodna skupština RS-a, Parlament [entiteta] Federacija Bosne i Hercegovine i Skupština Unsko-sanskog kantona, predložili smo da i oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvoje rezoluciju u kojoj se izražava najoštrije protivljenje Parlamentarne skupštine izgradnji odlagališta u Trgovskoj gori, a koja se nalazi u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom”, kaže Golić za Al Jazeeru.
Ministrica ističe da se u prijedlogu Rezolucije govori kako je Parlamentarne skupštine “odlučna da o ovim pitanjima insistira na punoj zaštiti koja Bosni i Hercegovini pripada po pravilima i normama međunarodnog prava”.
“Rezolucijom Parlamentarne skupštine traži se potpuni angažman svih nadležnih organa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, a prije svega Predsjedništva Bosne i Hercegovne, Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Ministarstva inostranih poslova, da, u okvirima nadležnosti, bez odlaganja preduzmu sve potrebne aktivnosti u cilju zaštite interesa Bosne i Hercegovine, kao i zaštite bezbjednosti i zdravlja građana Bosne i Hercegovine, radi obustavljanja aktivnosti u vezi izgradnje odlagališta otpada u Općini Dvor [Hrvatska]”, dodaje ona.
U prijedlogu rezolucije piše i kako Parlamentarne skupštine poziva entitetske i lokalne organe na saradnju i pomoć u rješavanju ovog problema, “sve s ciljem zaštite interesa Bosne i Hercegovine i svih njenih stanovnika“. Kada je riječ o djelovanju bh. vlasti, ministrica Golić kaže:
“U ovom trenutku pokrenuta je složena međunarodna procedura, koja podrazumijeva uključivanje Bosne i Hercegovine, kao strane u postupku, u sve korake koje čini Republika Hrvatska. Bosna i Hercegovina mora biti obaviještena o svakom budućem koraku Republike Hrvatske”, ističe ona i dodaje kako je “krajnja instanca koje nude međunarodni mehanizmi zaštite do koje, nadamo se neće doći, Međunarodni sud pravde”.
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijest dana Vijesti
