Održavanje lokalnih izbora će koštati osam miliona KM, ali je predsjednik CIK-a Ahmed Šantić rekao da će finansiranje biti upitno za neke općine jer jedinice lokalne samouprave snose polovinu troškova tj. četiri miliona.

“Većina jednica je to učinila na prethodnim izborima, ali moram istaći one koji to nisu učinili. Budžet uopće nije usvojen u općini Gradiška, Srbac, Jezero, Novo Goražde, Bileća, a u Bugojno sredstva nisu dovoljna za organiziranje izbora. Od organa lokalne samouprave u Srebreniku i Istočnom Mostaru nismo dobili informaciju o stanju sredstava predviđenih za lokalne izbore što može biti veliki problem”, rekao je Šantić.

Šantić je kazao da još uvijek nema dogovora za održavanje lokalnih izbora u Mostaru.

“Nisu se još uvijek stekli uvjeti za raspisivanje i održavanje izbora u Mostaru. Nismo mogli donijeti odluku o raspisivanju izbora za izbor vijećnika u Vijeće Grada Mostar s obzirom na odluku Ustavnog suda BiH od 26. novembra 2010. godine, zbog toga što su tim odlukama proglašene neustavnim odredbe Izbornog zakona BiH koje se odnose na Grad Mostar. S tim da smo u današnjoj odluci konstatovali da će se izbori za izbor vijećnika u Vijeću Grada Mostar raspisati kada se za to steknu zakonski uvjeti”, kazao je Šantić i apelovao na dogovor političkih stranaka i izmjene Izbornog zakona.

Na novinarsko pitanje da li bi se izbori u Mostaru mogli održati isto 2. oktobra ako bi se izmjene Izbornog zakona sada usvojile, Šantić je rekao da je otvorena i ta mogućnost ali da ovisi od PS BiH.

“Što brže donesu te izmjene, mi ćemo imati više vremena da se pripremimo. Mi naše aktivnosti možemo ubrzati, imamo kapaciteta da sve stignemo, ali opet sve ovisi od tog zakona”, naglasio je.

Istakao je kako 90.000 birača u Mostaru, uključujući i njega (direktora CIK-a, op.a.) nemaju mogućnost da glasaju, što nije uredu.

Lokalni izbori raspisuju se za 74 općinska vijeća u FBiH, 57 skupština/opština u RS-u, 131 načelnika u BiH, četiri gradska vijeća u FBiH (Bihać, Tuzla, Zenica i Široki Brijeg), šest skupština gradova RS (Banja Luka, Prijedor, Bijeljina, Doboj, Zvornik i Trebinje), 10 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Brčko distrikta.

Izborne aktivnosti kreću od 7. maja kada počinje rok za prijem ovjera političkih stranaka i nezavisnih kandidata, od 5. juna teče rok za prijavu koalicija, odnosno lista nezavisnih kandidata. Period predavanja kandidatskih listi je od 22. juna do 4. jula.
CIK je napravio presjek biračkog spiska i utvrđeno je da u BiH ima 3,345.486 birača, što je za oko 66.000 više nego ranije. Ipak, bitno je naglasiti da će ovaj spisak biti podložan promjenama zbog osoba koje će glasati putem pošte i diplomatsko-konzularnih predstavništava, te osoba koje će postati punoljetne. Također, bitno je naglasiti da će oni koji glasaju putem pošte papriologiju dobiti preporučenim putem kako bi se smanjila mogućnost malverzacija.

“Učinit ćemo sve da se te aktivnosti smanje. Prošli put smo snakcionisali više od 700 članova biračkih komisija i predložio bih političkim strankama da dobro razmisle kakve osobe predlažu u članstvo biračkih komisija”, rekao je Šantić.