Balkanski barometar Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) pokazao je da ispitanike najviše zabrinjava nezaposlenost, te da su pesimisti da će stanje biti pozitivnije. Ti rezultati slični su onim iz prošle godine, a ponovo je ispitano 7.000 osoba, iz Bosne i Hercegovine, Albanije, Hrvatske, Kosova, Crne Gore, Srbije i Makedonije. Balkanski barometar koji je prvi put objavljen 2015. godine predstavlja godišnje istraživanje stavova, iskustava i mišljenja u ekonomijama obuhvaćim strategijom Vijeća pod nazivom ”Jugoistočna Evropa 2020” (JIE 2020), strategija za radna mjesta i prosperitet u evropskoj perspektivi. Istraživač na Institutu za međunarodne ekonomske studije iz Beča Vladimir Gligorov danas je u Sarajevu predstavio rezultate istraživanja, a istakao je da se ekonomije u regiji blago oporavljaju tako da se to reflektuje i na očekivanja ispitanika. “Ipak, veliko je nezadovoljstvo politikama, a država se, kroz ovo istraživanje, vidi kao teret”, naveo je Gligorov te dodao da ne postoji ozbiljnija nada da će se promijeniti način političkog upravljanja u cijeloj regiji.
Barometar je pokazao da su ispitanici na Kosovu najveći optimisti i da se nadaju boljem stanju u budućnosti. Gligorov je kazao da javnost podržava regionalnu saradnju, a da smatra da bi, između ostalog, mogla biti od velike koristi u sektoru sigurnosti. Prosperitet u evropskoj perspektivi, rezultati su istraživanja, Hrvati i ne vide i imaju dosta negativnih mišljenja, dok su Slovenci veoma zadovoljni. “Ljudima Evropska unija znači mogućnost da se ode iz ove regije, da se putuje i da se tamo radi”, rekao je Gligorov. On je naglasio da su se ispitanici ovogodišnjeg istraživanja žalili i na korupciju za koju smatraju da je veliki problem i da je jedan od uzroka nezaposlenosti. Balkanski barometer, pojasnili su iz Vijeća za regionalnu saradnju, je alat u kome se rezimiraju viđenja šire javnosti, ali i poslovne zajednice o različitim pitanjima kojima se bavi strategija jugoistočne Evrope 2020. Njime se pruža niz statističkih podataka o ekonomijama u jugoistočnoj Evropi, čime se omogućuje direktno poređenje s istraživanjem iz prethodne godine, a daje se i uvid koji može pomoći pri analiziranju glavnih makroekonomskih trendova u regionu s ciljem da se utvrde glavna pitanja i oblikuju buduće politike.