Državni revizori utvrdili su niz nedostataka i slabosti, pa i kršenja propisa kod izvršenja budžeta institucija Bosne i Hercegovine za prošlu godinu.
Dajući mišljenje s rezervom izvršenju budžeta, u tek objavljenom izvještaju ukazali su da su brojni propusti i nedostaci prisutni u provedenim postupcima javnih nabavki, da je proces zapošljavanja i angažovanja osoblja i dalje netransparentan, da realizacija višegodišnjih kapitalnih izdataka i dalje nije na zadovoljavajućem nivou pa je značajan novac godinama neiskorišten, da dokumentacija i evidencija upotrebe službenih vozila kod većeg broja institucija nije potpuna i uređena…
Konstatuje se da se ovo sve ponavlja godinama, ali institucije ništa značajno ne čine da ovo poprave.
Ured za reviziju institucija BiH podsjetio je da je budžet za 2023. usvojen sa zakašnjenjem, mimo zakonskih odredbi.Ukazali su i na jednu “zanimljivost” koja se odnosi na odobravanje značajno većeg iznosa novca iz budžeta Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine za kupovinu zgrade od iznosa koji je tražen.
– Naime, uvidom u Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2023. godinu, koji je Ministarstvo (finansija i trezora BiH) 16. novembra 2022. uputilo Vijeću ministara BiH na usvajanje, UIO su na poziciji nabavke građevina predložena sredstva u iznosu od pet miliona KM.
Međutim, po usvajanju Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika BiH za 2023-2025. godinu, pri izradi novog nacrta budžeta, Ministarstvo je UIO na poziciji nabavke građevina predložilo povećanje sredstava za 34,55 miliona KM iako Uprava kao budžetski korisnik to povećanje nije tražila.
Razlog i osnova za iskazano povećanje sredstava nisu navedeni, niti je kroz službene zabilješke obrazloženo povećanje raspoloživosti sredstava na ovoj poziciji. Prema dobijenim informacijama u Sektoru za budžet povećanje raspoloživih sredstava je izvršeno po usmenom nalogu – piše u izvještaju.
Pri tome se ovim odstupilo od Zakona o finansiranju institucija BiH i provedbenih propisa jer je dozvoljeno povećati iznos za maksimalnih deset posto.
– U konačnici, po usvajanju budžeta za 2023. godinu, UIO je odobreno 39,55 miliona KM poziciji nabavke građevina. Tokom godine vršena je izmjena i dopuna odobrenih sredstava na ovoj poziciji… Vijeće ministara BiH je, na prijedlog UIO, odobrilo povećanje vrijednosti projekta za 31,5 miliona KM ili 83 posto od ukupne prvobitne vrijednosti višegodišnjeg projekta – navode revizori.
Ugovori o djelu
Skrenuli su pažnju na još jedan dugogodišnji problem, a to su ugovori o djelu na koje je prošle godine potrošeno oko 5,7 miliona KM.
– Zapošljavanje po ugovoru o djelu se provodi bez provođenja javnog konkursa potpuno zanemarujući princip transparentnosti – zaključili su revizori.
Utvdili su da po ugovoru o djelu angažiraju penzioneri nakon što im je prestao radni odnos u toj instituciji, da se angažiraju i osobe koje su dale otkaz i zaposlile se u drugoj instituciji, da se po ugovoru o djelu angažuju ljudi tokom cijele godine ili čak niz godina, da se kombinuje zapošljavanje po ugovoru o djelu i ugovoru o radu tokom godine, a potom i prijem u stalni radni odnos nakon konkursa, da se stručno zvanje osobe koja je angažovana ne može dovesti u vezu s vrstom posla koji po ugovoru treba da obavi.
Izvještaji o obavljenom poslu se ne podnose, a na ugovore o djelu troši se i više od planiranog.
Državni revizori su utvrdili i da Ministarstvo finansija i trezora BiH ne provodi nadzor nad primjenom Zakona o plaćama i naknadama, pa imamo situacije da se od institucije do institucije razlikuju dodaci na plaću, odobravanje plaćenog odsustva, neuredno je podnošenje refundacije naknada kod bolovanja, isplaćuje se veća stimulacija od zakonom dozvoljene.
Bez konkursa do “višeg” radnog mjesta
Revizija je ukazala na još jedan problem, a to je raspoređivanje državnih službenika na radna mjesta višeg nivoa. Dešava se, između ostalog, da rukovodilac institucije raspoređuje službenika na “viša” radna mjesta bez konkursa.
Ustanovljeno je da je i dalje prisutna praksa da vršioci dužnosti budu imenovani na mnogo duže od šest mjeseci, koliko je maksimalno moguće.
Revizori su skrenuli pažnju i na način korištenja službenih vozila i problem kada je Vijeće ministara BIH prošle godine donijelo novi Pravilnik kojim se obaveza evidentiranja relacije kretanja u toku mjeseca propisuje samo za relacije duže od 80 kilometara.
– Imajući u vidu da duži niz godina konstatujemo značajan broj nepravilnosti i nedostataka vezanih za upotrebu vozila kod pojedinačnih institucija i dajemo odgovarajuće preporuke za otklanjanje istih, navedena izmjena Pravilnika u velikoj mjeri smanjuje transparentnost i povećava rizik nenamjenske potrošnje prilikom upotrebe vozila – upozorili su revizori.
Konstatovali su da je, između ostalog, na putne troškove u institucijama BiH prošle godine potrošeno oko 15,7 miliona KM ili 1,6 miliona KM više nego godinu prije, da je na reprezentaciju, odnosno ugostiteljske usluge potrošeno skoro 2,6 miliona KM ili 347.400 KM više nego godinu prije, pri čemu su pokloni bez pravne osnove pripsivani reprezentaciji.
Izvor: faktor.ba
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
