Cilj i smisao same te rezolucije je da svi se predstavnici vlasti, od lokalne zajednice, entiteta do zajedničkih institucija, protive izgradnji odlagališta i skladištenja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, istakla je u razgovoru za Vijesti.ba predsjednica Radne grupe Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

VIJESTI.BA: Radna grupa za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s mogućom izgradnjom odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora u Hrvatskoj, a na čijem ste čelu, na posljednjoj sjednici definisala je Rezoluciju kojom se BiH protivi izgradnji odlagališta radioaktivnog otpada. Na šta ste upozorili u pomenutom dokumentu?

GOLIĆ: Radna grupa održala je drugi sastanak za vrlo kratko vrijeme, jer smatramo da je to gorući problem, prvenstveno za stanovnike opština koje se nalaze u slivu rijeke Une. Mislim na osam opština, od Novog Grada do Bihaća. Riječ je o 230.000 stanovnika na tom lokalitetu. Pošto su rezolucije donijeli i parlamenti i RS i FBiH, te parlament USK, sublimirali smo tri rezolucije u jednu. Što je vrlo bitno, ona je konsenzusom prihvaćena, bez primjedbi i uz neke manje tehničke korekcije.

Usvojena je jednoglasno i upućena je u Parlament BiH, kako bi se oba doma o njoj izjasnila. Članovi radnog tima su i poslanici i delegati u Parlamentu BiH, što je u svakom slučaju dobro, jer će oni moći konkretno pojasniti neke stvari na sjednicama i Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta BiH.

Cilj i smisao same te rezolucije je da svi se predstavnici vlasti, od lokalne zajednice, entiteta do zajedničkih institucija, protive izgradnji odlagališta i skladištenja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.

Lokalitet koji je Hrvatska izabrala i geološki nije lokalitet na kojem bi se mogla skladištiti takva vrsta otpada. Lokalitet Tgrovska gora, to mjeseto Čerkezovac, mjesto je nekadašnje vojne kasarne Vojske Hrvatske. Sagrađen je od dolomitnih stijena, vrlo je vodopropusno, ispresjecano je vodotokovima koji se direktno ulijevaju u rijeku Unu, a rijeka Una predstavlja vodozahvat za pijaću vodu za većinu stanovnika tog područja. Nadalje, stanovništvo tog područja bavi se posljoprivrednom, pčelarstvom, vinogradarstvom. Sasvim je jasno šta znači organska proizvodnja na tom lokalitetu na granici rijeke i da neko kupuje te proizvode.

Rezolucijom smo obavezali članove Predsjedništva BiH, Savjet ministara BiH, sa apostrofom na ministra inostranih poslova da diplomatskim putem pokušaju sa vlastima Hrvatske da dogovore da se taj otpad ne deponuje na samoj granici.

Nezapamćeno je u svjetskoj praksi da jedna država deponuje tu vrstu ili bilo kakvu drugu vrstu opasnog otpada na granici sa nekom susjednom zemljom.

VIJESTI.BA: Nedavno ste boravili u Ženevi, na poziv Sekretarijata “Espo konvencije”, gdje ste uime BiH govorili upravo o ovom problemu?

GOLIĆ: Nedavno sam boravila u Ženevi gdje sam prisustvovala radnom sastanku na kojem su prisustvovale sve zemlje Evrope, uključujući Rusiju, te zemlje srednje Azije. Razgovarali smo o prekograničnom kontekstu, o prekograničnom uticaju prvenstveno kada su u pitanju ove vrste otpada, ali i druge vrste. Bilo je riječi i o samim procedurama, te o pravima BiH, odnosno o tome šta bismo mi trebali učiniti ukoliko bi Hrvatska ostala na tom stajalištu.

VIJESTI.BA: Kakve su poruke u tom kontekstu od međunarodnih zvaničnika?

GOLIĆ: Oni nisu sud, oni ne presuđuju. Tu postoji ured koji kontroliše prekogranični utjecaj. Mi, ukoliko smatramo da određena dokumenta kojima Vlade Hrvatske tvrdi da nema uticaja, možemo tražiti od njih da preispitaju ta dokumenta, da angažuju stručnjake, da se stvarno utvrdi ima li uticaja na životnu sredinu. Ali ponavljam, sastav tla gdje bi se to deponovalo, ne odgovara toj vrsti otpada.

VIJESTI.BA: Generalni stav svih nivoa vlasti u BiH je da se protivljenje odlaganju?

GOLIĆ: Rezolutno ne. Svih nivoa.

VIJESTI.BA: U Parlamentu BiH očekujete podršku?

GOLIĆ: Apsolutnu podršku. Da li 27. aprila ili na sjednici poslije toga, početkom maja, to je stvar protokola.

VIJESTI.BA: Šta je vlastima činiti nakon toga?

GOLIĆ: Kada se rezolucija usvoji, onda na scenu stupa diplomatija. Članovi Predsjedništva BiH, Ministarstvo inostranih poslova sa vlastima Hrvatske. Konačna instanca, a računam da do nje neće doći, da će razum prevladati i da će Hrvatska odustati od te namjere, je međunarodni sud pravde.

VIJESTI.BA: Kada se govori o diplomatskim krugovima, kakve i zvanične i nezvanične informacije imate? Kakvo je raspoloženje u zvaničnom Zagrebu? Hoće li se morati ići do krajnje instance?

GOLIĆ: Oprečne su informacije. Jedni tvrde da Agencija za nuklearnu sigurnost Hrvatske želi ići do kraja s planom. Međutim, s druge strane pominje se i mogućnost, zbog učestalih pojava terorizma, da ta lokacija ipak može biti upitna. Pogotovo ako je odmah do opština koje graniče s Trgovskom gorom. Rano je prejudicirati. Računam da će vlasti Hrvatske odustati od toga.

Velkaton/ Vijesti.ba