Sada se sije lisnati kelj, zatim i u julu i avgustu za zimsku berbu. Lisnati kelj je jedna od najotpornijih zimskih povrtarskih kultura. Izuzetno se lako gaji i otporan na veliki broj nepovoljnih uslova. U ishrani se koristi početkom godine, poslije mrazeva i u tom periodu je jedna od rjeđih kultura koja se može koristiti u svježem stanju. Uspješno se gaji poslije usjeva boba i graška.
Od sijanja do berbe pristiže za oko 7 nedjelja, tada već sa mladih biljaka možemo skidati prve listove. Visine je 40-80 cm, bolje uspijeva na siromašnim zemljištima od ostalih kupusnjača ali najbolje prinose postiže na zemljištima neutralne reakcije. Uspješno se gaji na otvorenom polju, može i na djelimično zasjenčenim, jedino loše uspijeva na propustnim zemljištima.
Dobro reaguje na organska đubriva, tj. stajnjak u količini od 20-25 t/ha, ne pretjerivati azotnim đubrivima jer će produžiti vegetaciju i biti neotporan na mraz. Potrebna temperatura za klijanje u zatvorenom prostoru je 7 stepeni. Sjeme se sije u februaru za ljetnju berbu, za zimsku berbu u maju.
Lisnati kelj u maju za sedam nedjelja
Na otvorenom polju od aprila do maja sjeme lisnatog kelja se sije u rasadnik u plitke redove, presađivanje se vrši sa 6-8 nedjelja. S proljeća, sjetva se obavlja direktno u jednu rupu po 3-4 sjemenke, a kad biljke porastu tada proređujemo usjev i ostavljamo po jednu biljku. Sjetvu kelja možemo obavljati i u julu i u avgustu. Postoje različite forme tako da se one najviše siju na rastojanju od 45 cm.
Zalivanje je obavezna mjera, dok biljke mlađe imaju izraženu potrebu za vodom. Od štetočina najveće probleme prave larve leptira kupusara, kupusni moljac, kupusna muva, kupusne vaši, a često se javlja i kupusna kila.
Berba se obavlja po potrebi, mogu se i sa mlađih biljaka ranije skidati listovi, za jelo najukusniji je poslije mrazeva kao i kelj pupčar.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
