Poplave što su,u maju i avgustu ove godine, pogodile područje Bosne i Hercegovine, bile su najveća prirodna katastrofa u historiji ove zemlje. Zbog toga je na prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Parlament FBiH proglasio Zakon o osnivanju Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Temeljem zakona Fond je konačno mogao započeti sa aktivnostima iz svoje nadležnosti, no prvi koraci u realizaciji pomoći pokazali su brojne manjkavosti u namjeri da se pomogne nastradalim u poplavama.
Kada je u okvirima Vlade FBiH dogovorena prva operativna raspodjela sredstava Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriji FBiH očekivalo se da će akumulirana sredstva brzo ostvariti put do korisnika. Podsjetimo, od 9 miliona i 600 hiljada konvertibilnih maraka predviđeno je da šest miliona bude utrošeno za saniranje stambenih objekata, 2 miliona za pomoć privrednim subjektima,1 milion za saniranje infrastrukture i 600 hiljada da ostane u rezervi. U vremenskom intervalu od sredine do kraja septembra doznačena su sredstva na žiro račune općina koje su obuhvaćene programom pomoći, a do 30-og septembra općinama su dostavljeni i tripartitni ugovori na potpis. Kako je zakonski određeno, tripartitne ugovore trebalo je sačiniti između Fonda, općina i krajnjih korisnika, te ih proslijediti Fondu radi pregleda i prihvatanja prije potpisivanja. I tu je, kako bi kazao narod – zapelo. Većina općina koje su pogođene poplavama i klizištima, osim općine Čelić nije izvršila obavezu, zbog čega je Jasmin Jaganjac direktor Federalnog fonda bio prinuđen napisati četvrto po redu pismo, tražeći da se hitno izvrši obaveza prema građanima. Ovo pismo, pored prepiske od 10-og, 16-og i 18-og septembra na površinu je iznijelo očitu sporost općina u provođenju propisanih procedura po kojima sredstva pomoći trebaju biti doznačena krajnjim korisnicima – građanima koji su pretrpjeli štete u katastrofalnim poplavama. Prema riječima direktora Fonda korepodencija sa većinom općinskih načelnika nije proizvela očekivani rezultat:
Kako je kazao Jaganjac, ne postoje opravdani razlozi kojim bi većina prvih ljudi općina mogli opravdati kašnjenje u izvršavanju obaveza. Ne želeći ulaziti u spekulacije, kazao je kako se ipak proces pokrenuo:
I na području našeg kantona stanje neodgovornosti je evidentno, reakcije su izostale, a kako kaže sve je manje vremena za građevinske radove:
Sudeći po riječima direktora Fonda, rekonstrukcija i obnova stambenih objekata, saniranje klizišta i svih drugih posljedica poplava mora biti ozbiljnije shvaćena. S obzirom da su Fond i druge domaće i međunarodne institucije obezbijedile i stavile na raspolaganje sve potrebne kapacitete, kako je kazao Jaganjac, u prioritetu općinskih administracija moraju biti obaveze prema građanima čiji se život iz temelja izmijenio nakon majskih i augustovskih poplava.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno Vijesti
