Na preporuku Međunarodnog savjetodavnog komiteta za Uneskov program “Pamćenje svijeta”, u ciklusu 2016-2017. godina, u Registar je upisano novih 78 dobara dokumentarne baštine, od kojih je jedno Sarajevska hagada, kao prvo takvo dobro iz BiH, saopšteno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Sarajevska hagada predstavlja izuzetan primjer srednjovjekovne jevrejske dekorativne umjetnosti. Riječ je o rukopisu na pergamentu, sa nizom vrhunskih ilustracija, koji se ubraja među najpoznatije i najljepše jevrejske rukopise iz srednjeg vijeka u svijetu.
Hagada je nastala sredinom 14. vijeka, pretpostavlja se u sjevernom dijelu Španije. Rukopis je 1894. godine kupio Zemaljski muzej BiH od porodice Koen, tadašnjeg vlasnika.
Knjiga je 2003. godine proglašena pokretnim nacionalnim spomenikom BiH.
Osim Hagade, u Međunarodni registar bibliotečkih kolekcija i arhivske građe od svjetskog značaja uslovno je upisana Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke.
Međunarodni savjetodavni komitet preporučio je uslovni upis Rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke, imajući u vidu da je potrebna određena dopuna dokumentacije.
Kolekcija rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu sadrži 10.561 unikatni rukopis, koji je sastavni dio 20.000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, istorije, medicine, veterinarstva, matematike, astronomije i drugih nauka.
Najstariji sačuvani rukopis iz ove kolekcije datira iz 1105. godine.
Mnogi rukopisi se odlikuju izvanrednom kaligrafijom i raznovrsnim ukrasima. Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke predstavlja pet odsto od preostalog ukupnog broja pisanih spomenika BiH iz otomanskog perioda, te se smatra najvrednijom zbirkom te vrste na Balkanu.
Komisija za saradnju BiH sa Uneskom pokrenula je inicijativu za upis dokumentarne baštine BiH u Međunarodni registar “Pamćenje svijeta”, te podržala nominacije Hagade i Rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke za upis u Registar.
Međunarodni registar “Pamćenje svijeta” uspostavljen je 1997. godine radi očuvanja dokumentarne baštine od svjetskog značaja.
Do sada je u Registar upisano 348 stavki, koje uključuju dokumente, rukopise, te bibliotečku, muzejsku i arhivsku građu ili kolekcije.