Sgencija Associated Press: SAD malo toga mogu uraditi protiv Rusije
2. Mart. 2014. u 2:43

Uprkos otvorenim upozorenjima Moskvi da je očekuju posljedice, predsjednik SAD-a Barack Obama i lideri Evropske unije imaju, zapravo, vrlo malo mogućnosti da uzvrate na rusku vojnu intervenciju u Ukrajini, bivšoj sovjetskoj republici, a sada sceni na kojoj se pomalja novi konflikt između Istoka i Zapada, piše agencija Associated Press u večerašnjoj analizi. Ruski predsjednik Vladimir Putin do sada je zanemario nekoliko izričitih američkih prijetnji, među kojima je odustajanje Obame od učešća na međunarodnom samitu u Rusiji ovog ljeta i obustavljanje trgovinskih pregovora koje je tražila Moskva. AP ukazuje da Ukrajina nije stalna članica NATO pakta, i da zato SAD i zemlje Evropske unije nemaju obavezu da joj priteknu u pomoć da se odbrani. Isto tako, šira međunarodna akcija kroz Ujedinjene nacije gotovo je nemoguća, s obzirom na to da Rusija kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a ima pravo veta. “Iz SAD-a i drugih zemalja NATO-a čule su se teške riječi. Ali to su sve prazne prijetnje. Zaista se tu ne može mnogo učiniti u smislu utjecaja na situaciju”, rekao je Kier Giles, stručnjak za ruska vojna pitanja iz londonske tink-tenk organizacije Chatham House.

Kao da želi da podvuče ovu poentu, Putin je danas zatražio i dobio odobrenje od gornjeg doma ruskog parlamenta da koristi rusku vojsku ne samo u proruskoj autonomnoj regiji Krim, već širom Ukrajine, piše Associated Press i dodaje da se sve to dešava samo dan pošto je Obama upozorio da bi svako kršenje “suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine bilo duboko destabilizujuće”. Današnjoj odluci ruskog parlamenta prethodila su tri mjeseca političkih previranja u Ukrajini koja su nastala zbog odbijanja predsjednika te države Viktora Janukoviča da potpiše sporazum s Evropskom unijom o partnerstvu – zarad očuvanja historijskih veza s Moskvom, piše AP, podsjećajući da je Janukovič prošle sedmice pobjegao iz Kijeva i da je sada u Rusiji. Kako agencija ocjenjuje, Putinovi potezi će zasigurno produbiti tenzije u njegovom ionako zategnutom odnosu s Barackom Obamom, koji nastoji uvjeriti ruskog lidera da promijeni stav u pogledu brojnih pitanja. Americi će biti teško da kazni Rusiju zbog Ukrajine i drugih stvari zato što je Bijeloj kući neophodna saradnja Kremlja kako bi se zaustavio građanski rat u Siriji, izdejstvovao sporazum s Iranom o nuklearnom programu te zemlje i kako bi SAD mogle izvesti iz Afganistana svoje vojnike i vojnu opremu preko ruske teritorije. “Suočavamo se s teškim izborom – da kaznimo Rusiju i da time praktično kaznimo sami sebe”, rekao je Andrew Kuchins, direktor ruskog programa pri vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije. Obama se ranije koristio izmjenama planova svojih putovanje za pritisak na Rusiju, nadajući se da će se Putin poviti pred mogućnošću da zbog nedolaska američkog predsjednika doživi diplomatsku sramotu. Tako je Bijela kuća prijetnjom otkazivanja bilateralnog sastanka Putin-Obama pokušala uvjeriti Rusiju da isporuči Edwarda Snowdena Americi. Kada je Kremlj ovom bivšem službeniku Nacionalne sigurnosne agencije SAD-a odobrio azil u Rusiji, Obama je otkazao sastanak s Putinom, ali je ipak došao na jedan međunarodni skup u Sankt Peterburgu. Američki zvaničnici kažu da sada razgovaraju s evropskim zvaničnicima o mogućnostima da Obama i drugi lideri Zapada ne dođu na samit Grupe osam, koji je zakazan za juni u ruskom gradu Sočiju, poprištu nedavno završenih Zimskih olimpijskih igara. Bijela kuća, kako piše AP, ne razmatra ozbiljnije američko vojno miješanje u Ukrajini. Obama je jučer u pažljivo sročenom saopćenu izbjegao da kaže da bi destabilizovana Ukrajina postala prijetnja po nacionalnu sigurnost SAD-a. Umjesto toga, samo je rekao da takva Ukrajina “nije u interesu ni Ukrajine, ni Rusije, ni Evrope”. Evropski zvaničnici jesu izrazili zabrinutost zbog ruskog vojnog uplitanja u Ukrajini, ali su bili određeni u pogledu načina da se Putin zaustavi ili kazni. Evropska unija se, kako ukazuje AP, bavi vlastitim, unutrašnjim problemima, i nevoljna je da potpuno prihvati Ukrajinu ili da rizikuje ekonomske posljedice konfrontacije s Rusijom, koja joj je jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera. “Svijet je na ivici konflikta čiji se ishod još ne može uočiti”, rekao je poljski premijer Donald Tusk, čija se zemlja graniči s Ukrajinom. On je pozvao Evropu da pošalje “vrlo jasan signal” da neće tolerisati agresivne akte, ali u tome nije bio određen. U Kijevu, turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutolu pozvao je međunarodnu diplomatiju da učini napor da se smanje tenzije.