Bašar el-Asad može biti siguran u pobjedu na sirijskim predsjedničkim izborima u utorak jer će se u zemlji uništenoj ratom glasati samo na područjima pod nadzorom režima, koji se ipak potrudio da iz trke eliminiše sve opozicione kandidate. Kako bi predsjednički izbori 3. juna ipak dobili demokratski privid Asadu se suprotstavljaju dvojica protukandidata: nezavisni zastupnik Maher el-Hadžar, te poslovni čovjek Hasan el-Nuri. Izborni propisi skrojeni su tako da su odbačene sve kandidature predstavnika stvarne opozicije. Sirijcima u egzilu političko takmičenje je onemogućeno, a oni u zemlji morali su dobiti podršku 36 predstavnika u parlamentu koji je pod kontrolom režima. U takvim uslovima odvijat će se prvi predsjednički izbori u Siriji u više od pola stoljeća jer su i Bašar i njegov otac Hafez al-Asad, koji je čvrstom rukom vladao od 1970. do 2000. godine, na dužnost potvrđeni referendumom. Pravo glasa imaju svi punoljetni Sirijci, uključujući i 6,5 do 7 miliona raseljenih. Stručnjaci, međutim, ocjenjuju da će se glasati na samo 40% teritorija na kojem živi 60% stanovništva. Birališta će se otvoriti u svim gradovima, osim Rake, koji je pod nadzorom ultraradikalnih islamističkih grupa, ali ih neće biti na selima. Neće ih biti ni u gradskim četvrtima koje su u rukama pobunjenika, kakav je slučaj u Alepu ili Deir Ezoru. Zbog ratnog sukoba iz Sirije je izbjeglo oko tri miliona stanovnika, a od tog je broja samo 200.000 upisano na biračke spiskove i moći će glasati u 39 sirijskih ambasada u inostranstvu, objavio je dnevni list „El Vatan“. Naprimjer, samo 40.000 Sirijaca upisano je na biračke spiskove u Libanu koji je primio više od milion izbjeglica. Za Asada se izbori održavaju u povoljnom trenutku jer vladine snage, potpomognute borcima libanskog šitskog pokreta Hezbolah imaju uspjeha na bojištu. Režimu ide naruku i untrašnji krvavi rat u nekim područjima između opozicionih, ali suprotstavljenih islamističkih grupa. Opozicija i njezini zapadni saveznici izbore su proglasili farsom. Podržavaju ih Iran i Rusija, stari saveznici sirijskog režima. Analitičari predviđaju da izbori neće donijeti većih promjena. Volker Perthes, direktor Njemačkog instituta za vanjsku politiku i sigurnost predviđa da će Iran, koji podržava Asadov režim, te Saudijska Arabija koja podupire pobunjenike, razgovarati o podjeli vlasti u zemlji uništenoj ratom. Mirni protesti protiv nedemokratskog režima u proljeće 2011, koji je režim krvavo gušio, prerasli su u rat koji je dosad, prema podacima Ujedinjenih nacija, odnio 162.000 života, dok je oko pola miliona osoba ranjeno prema podacima Crvenog križa. Deset hiljada osoba zatvoreno je i izloženo torturi. Mnogi su u zatvorima i likvidirani bez ikakvog, prema Sirijskom opservatoriju za ljudska prava.
Oko 5,5 miliona djece pogođeno je ratom, prema UNICEF-u. Brojne su žene u zatvorima silovane ili korištene kao živi štit, navodi Euromediteranska mreža za ljudska prava. Oko tri miliona izbjeglih Sirijaca ne prima dovoljnu humanitarnu pomoć, upozorava UN i kritikuje međunarodnu zajednicu jer tim zemljama nije pomogla zbrinuti tolike izbjeglice. Nakon Libana, najviše ih je Turskoj (770.000), Jordanu (600.000), Iraku (220.000) te Egiptu (137.000). Uništeno je 40 posto bolnica, a drugih 20 posto ne funkcioniše. BDP je pao za 45 posto, a sirijska nacionalna valuta izgubila je 80 posto svoje vrijednosti. Manje od 10 posto od 242.000 Sirijaca u opkoljenim zonama primilo je pomoć u aprilu. UN-ova komisija za ljudska prava osudila je taktiku opkoljavanja gradova i izlaganja stanovništva gladi, što je metoda rata kojoj pribjegava Asadov režim. Materijalna šteta nanesena ratom procjenjuje se na 31 milijardu dolara. Proizvodnja nafte pala je za 96 posto, jer je zemlja pod međunarodnim sankcijama, dok većinu naftnih izvora kontrolišu pobunjenici. Drugi najvažniji izvor prihoda, turizam, uništen je zbog rata. Inflacija je u tri godine dostigla 173 posto, a nezaposlenost 50 posto, prema podacima Vlade.
Polovina od 23 miliona Sirijaca živi ispod praga siromaštva, od čega 4,4 miliona preživljava u krajnjem siromaštvu, prenosi Index.hr.
Predsednik Svetske banke Džim Jong Kim izjavio je danas u Rijadu da je klonflikt u Siriji do sada koštao Liban 7,5 milijardi dolara i to samo do prošlog leta.
Prema njegovim rečima, sirijski rat je ostavio dubok trag na privredu u Libanu i Jordanu.
U Libanu se nalazi više od milion sirijskih izbeglica koje su od marta 2011. godine pobegle od sukoba u svojoj zemlji. Oni sada predstavljaju četvrtinu libanskog stanovništva.
Kim je rekao da će Svetska banka pomoći Libanu i Jordanu ali je upozorio da bi sirijski konflikt mogao da utiče na ceo region.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet Vijesti
