Na današnji dan 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu došlo je do vatrenog okršaja između branitelja Sarajeva i Jugoslavenske narodne armije (JNA). Na današnje polaganje vijenaca na mjestu stradanja pripadnika JNA dolazi tri do pet autobusa iz RS . Članovi “Zelenih beretki” odaće počast palim borcima koji su odbranili Sarajevo. U kratkom i krvavom okršaju 3. maja 1992. godine ubijeno je sedam pripadnika JNA. Vojna kolona JNA je prema ocjeni Tribunala u Hagu, bila legitiman vojni cilj. Srpska strana nastoji pokazati kako je u Dobrovoljačkoj ulici počinjen ratni zločin, te da je tamo stradalo najmanje 40 vojnika. Ovaj događaj godinama izaziva različite interpretacije o broju ubijenih vojnika. Tadašnji komandanat Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu generala Milutin Kukanjac rekao je da su u tom incidentu ubijeni: vojnik Zdravko Tomović iz Han Pijeska, pukovnici Miro Sokić, Budimir Radulović i Boško Mihajlović, potpukovnik Boško Jovanić i Nurmela Šuko, žena koja je bila civilno lice na službi u JNA.
Haško tužiteljstvo je, istražujući ovaj događaj, utvrdilo da je kolona JNA koja se povlačila iz centra Sarajeva prema kasarni u Lukavici (sada Istočno Sarajevo) imala sve elemente legitimnog vojnog cilja. Pretpostavlja se da je više od 40 stradalih, o kojima govori srpska strana, ustvari ukupan broj stradalih vojnika i oficira JNA drugog i trećeg maja.
Šta je prethodilo “Dobrovoljačkoj”?
Dan prije dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici, JNA je krenula u prvi frontalni napad na Sarajevo, nastojeći presjeći grad na pola, te zauzeti državno Predsjedništvo. Planirana je smjena legalno izabrane vlasti i uspostava vlasti odane tadašnjem rukovodstvu u Beogradu.
Kada je akcija srpskih snaga 2. maja propala, na aerodromu Sarajevo, JNA hapsi predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića koji se vraćao sa međunarodne konferencije u Lisabonu. Vjeruje se da je hapšenje naredio general Milutin Kukanjac, u strahu za svoj život nakon odlučne akcije branitelja Sarajeva dan ranije.
Sticajem okolnosti Izetbegović se uspio oglasiti preko RTV Sarajevo i javnost je saznala da zarobljen u kasarni JNA u Lukavici.
Alija Izetbegović i Milutin Kukanjac u transporteru UNPROFOR-a
Uz posredovanje UNPROFOR-a, Izetbegović je 3. maja 1992. transportiran do zgrade komande JNA u Sarajevu, a potom zajedno s generalom Kukanjcem i generalom UN-a Luisom Mekenzijem krenuo oklopnim vozilom prema zgradi Predsjedništva. U centru Sarajeva trebalo je da bude izvršeno razdvajanje kolone. Izetbegović je trebalo da ode u Predsjedništvo, a Kukanjac prema Lukavici. Međutim, u Dobrovoljačkoj ulici kolona je zaustavljena i došlo je do sukoba u kojem su ubijeni oficiri i vojnici JNA.
Ratni zločin ili legitimna odbrana?
Predstavnici Republike Srpske dugo vremena su kao najodgovornije za dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici označavali jednog od komandanata Teritorijalne odbrane BiH, generala Jovana Divjaka, ratnog člana Predsjedništva Ejupa Ganića, te druge vojne, policijske i političke zvaničnike.
Sve istrage, domaće i međunarodne, osim onih iz Republike Srpske i Srbije, pokazale su se kao neosnovane kada je riječ o njihovoj odgovornosti.
Obilježavanje godišnjice “Dobrovoljačke”
Članovi porodica ubijenih pripadnika Jugoslovenske armije, pripadnici boračkih udruženja sarajevsko – romanijske regije i predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti iz Republike Srpske okupit će se danas u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu kako bi obilježili stradanje pripadnika JNA.
Sjećanje na žrtve biće i na parastosu u crkvi Svetog velikomučenika Đorđa u Miljevićima u Istočnom Sarajevu. Istovremeno s najavljenim obilježavanjem 23. godišnjice stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici, članovi Udruženja “Zelenih beretki” mirnim okupljanjem odaće počast palim borcima koji su odbranili Sarajevo. Oba skupa osiguravat će pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo. Prilikom prošlogodišnjeg obilježavanja dešavanja u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici od 3. maja 1992. godine oba skupa su protekla mirno.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
