Negdje baš između posjete ruskog predsjednika i kineskog premijera, Beograd će ugostiti Trilateralnu komisiju. Riječ je o organizaciji najvećih svjetskih industrijalaca, bankara, bivših ili aktuelnih političara, čiji uticaj, kažu, prelazi granice nacionalnih država.
Mit o Trilaterali kao svjetskoj vladi koja iz sjenke upravlja planetarnom politikom, vjerovatno leži u njenoj tajnosti – razgovori uvijek ostaju iza zatvorenih vrata. Šta se iza njih dešava, pokušali smo da saznamo od jednog od tri srpska člana. “Možda bi neko volio da upralja svijetom, ali mislim da je to veoma teško”, kaže Јovan Kovačić, predsjednik Srpske grupe Trilateralne komisije i član Izvršnog komiteta Trilaterale. Trideset osmu sjednicu Evropske Trilateralne komisije u Beogradu otvoriće predsjednik Žan-Klod Triše, nekadašnji šef Evropske centralne banke. Među zvanicama su i predstavnici Bundestaga i Doma lordova, doskorašnji premijer Italije, guverner nacionalne banke Belgije. Najzvučnije ime je Piter Saterlend, predsjednik “Goldman Saksa”, najveće investicione banke na svijetu. “To su predstavnici velikog biznisa i banaka, koji su svi u sprezi dijeljenja informacija i planiranja šta će biti dalje jer to je sve veoma važno i za veliki biznis”, objašnjava Kovačić. Srbija je dio tog društva postala prošle godine u Berlinu, na sastanku na kom je govorila i Angela Merkel. I na berlinskom, a i na predstojećem beogradskom skupu, govoriće i srpski premijer. “Zašto toliko tajnosti? Mi ne prodajemo pelene, mi radimo, ćutimo – radimo. Nemamo potrebe da dajemo mnogo izjava”, kaže Јovan Kovačić iz Srpske grupe Trilateralne komisije.
Otuda vjerovatno i toliko pažnje javnosti, ali i sumnje.
“To je centar moći koji ima svoje interese. Vrijednosnu procjenu treba staviti na stranu, oni imaju globalne i globalističke ciljeve i ako im se neko nađe na putu – taj će imati ozbiljne probleme. A oni čije interese ostvaruje mogu da je smatraju za jedan pozitivan moćan centar odlučivanja i globalni forum”, kaže analitičar Branko Radun. Ali, kako odluke s globalnog foruma postaju dio nečije zvanične politike? “To cijelu stvar čini diskutabilnom. Znaćemo samo djeliće. Cjelina ishoda će ostati zatamnjena, a sprovodiće se. To govori da će i naša demokratija uključivati mnoge netransparentne dijelove”, kaže Radmila Nakarada s Fakulteta političkih nauka. U kabinetu Baraka Obame u prvom mandatu našlo se čak deset članova Trilaterale. I doskorašnji italijanski i grčki premijer su se pravo iz Komisije zaputili u Rim i Atinu da izbave zemlje iz krize.
U svjetsku elitu svrstali su se i srpski predstavnici. Sva trojica su članovi beogradskog međunarodnog, naučno-istraživačkog udruženja Most Istok–Zapad. “Nije nezanimljivo da je jedan iz medija, drugi bivši državni seketar, treći ima političke veze kod ljudi s razvijenim mrežama komunikacije. To ih je preporučivalo i oni su među tim zatamnjenim likovima, ali tu ima i likova čije veze s političarima govore i o njihovim ličnim interesima”, ističe Nakarada.
Među zvanicama i predsjednica privremenih institucija u Prištini. Nije potvrđeno da li će Atifete Јahjaga doći, ali se poziv objašnjava prilikom za sastanak u Beogradu na kome se predstavnici potpisuju samo imenom i prezimenom. Tema za Trilateralu biće i kriza u Ukrajini. Za istim stolom u Beogradu će se naći predstavnici i Kijeva i Moskve.
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijest dana Vijesti
