Uprkos naznakama dolazeće ekološke katastrofe, na najvećem balkanskom jezeru lakše je uhvatiti narkodilera nego krivolovca, tvrde lovočuvari. Neki koriste lakši metod: u vodu spuste dvije elektrode, prikopčane na transformator i akumulator, i strujom od 110 volti ošamute šarane (krapa) i jegulje u jezeru. Kada ošamućene ribe isplivaju na površinu, samo ih ubace u čamac.
Drugi bacaju mreže i pričvršćuju ih za muljevito dno. Ta mjesta otkrivaju vrhovi štapova koji vire iz vode uz obalu jezera na južnoj granici Crne Gore i Albanije.
Ali jedan od krivolovaca na najvećem balkanskom jezeru najviše voli stare metode lova. Nekada se u ribolov išlo sa fenjerima, a danas se koriste baterijske lampe.
U čamcu ravnog dna, pod okriljem noći, ovaj krivolovac usmjerava snop svjetla u plićak, gdje se krapovi kriju među žbunjem i trskom. Kada primijeti ribu, gađa je ostima sa tri zupca. Rijetko se dogodi da promaši.
“Da ne ubijem malo ribe, ubio bih nekoga“, rekao je kroz osmijeh za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) ovaj krupni čovjek.
Star je 45 godina i ima troje dece. Nije želio da bude imenovan, ali nam je objasnio da njegova porodica u rejonu Zete, južno od Podgorice, već generacijama koristi osti za ribolov.
Osti su strogo zabranjene na Skadarskom jezeru. Kao i korištenje struje, podvodnih pušaka ili dinamita. U sezoni mriješćenja, od sredine marta do sredine maja, zabranjen je svaki oblik ribolova, uključujući štapove za pecanje i ribarske mreže.
Ali krivolovci ne mare za zabranu.
Lokalci, koji žive na crnogorskoj strani jezera, kroz šalu kažu da njihov kraj noću podsjeća na Las Vegas zbog mnoštva svjetala baterijskih lampi, koje trepere u mraku.
Za krivolov je zaprijećena novčana kazna od 20.000 eura i tri godine zatvora, ali rijetki su slučajevi koji završe na sudu.
Zetski krivolovac nam je rekao da su ga lovočuvari više puta hvatali, ali je svaki put oslobođen.
“To su uglavnom ljudi iz našeg kraja“, kaže on. “Neki od njih nam se i pridruže”.
Borci za zaštitu životne sredine upozoravaju na ekološku katastrofu koja prijeti jednoj od posljednjih netaknutih prirodnih sredina u Evropi, zbog krivolovaca koji strujom, ostima, udicama i mrežama svake godine nekažnjeno izlovljavaju ribu iz jezera u vrijednosti od nekoliko miliona eura.
Veliki dio ulova prodaje se na obližnjim pijacama u Podgorici i u Skadru, gradu na albanskoj obali jezera, gdje je skadarski krap delikates.
“Svi nekako doživljavaju Skadarsko jezero kao ogromni bankomat u koji se dođe i umjesto da se ukuca pin-kod vi pokradete ribe što više možete”, rekao je ihtiolog i profesor biologije na podgoričkom Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF) Danilo Mrdak.
Lokalni ribari vjeruju da imaju bogom dato pravo da eksploatišu jezero, dok ekolozi upozoravaju da je najveća prijetnja ribljem fondu sve bolje organizovan krivolov, kao i korupcija koja je omogućila procvat krivolova.
U regionu koji je bio poznata švercerska ruta u doba burnog raspada Jugoslavije devedesetih godina, tehnološki napredni kriminalci su zaključili da je krivolov isplativiji od šverca oružja ili narkotika. Uz to je i manje rizičan.
“Krivolovca na Skadarskom jezeru je teže uhvatiti nego narkodilera”, kaže Dražen Ivanović, šef Službe zaštite zadužene da čuva crnogorsku stranu jezera koja pripada zaštićenoj zoni Nacionalnog parka (NP).
“Zahvaljujući savremenoj tehnologiji, svi su povezani sa svima i informacija se jezerom širi brzinom svjetlosti. To već poprima oblik organizovanog kriminala. Nažalost, mi jedva uspijevamo da zagrebemo vrh ledenog brijega, jer smo ograničeni resursima, zastarjelom opremom i ljudstvom”.