Institut za slovenski jezik pozvao je ljubitelje jezika da mu šalju sugestije kako učestale tuđice zamijeniti domaćim izrazima. Prihvati li se prijedlog tog instituta, Slovenci kafu više neće kuhati u “džezvi”, nego u “kavniku”. U objašnjenju stoji da je “džezva” turska riječ arapske etimologije koja je u slovenski jezik došla preko BiH.
Predložili su i zamjenu za “ventilator”, koji bi se, ako ta inovacija uđe u rječnik, zvao “vrtiljator”, piše ljubljanski list Dnevnik.
U Institutu za slovenski jezik Fran Ramovš uvjereni su da je jezik živa stvar i da svako za zajedničko dobro može dati svoj doprinos te pozivaju ljubitelje jezika da im i dalje šalju svoje prijedloge koji će se jednom možda i udomaćiti u jeziku jer će ih ljudi prihvatiti, piše Dnevnik.
Jednim od otaca današnje “slovenščine” smatra se Primož Trubar, protestantski reformator iz 16. stoljeća. On je među prvima umjesto starog izraza “Kranjci” počeo govoriti o “Slovencima”, a štampao je i prve knjige na slovenskom jeziku, no one su bile pune tuđica pa je u svojim spisima narod zvao “folk”, a jezik “špraha”, prema njemačkom jeziku.
Germanizama se slovenski počeo oslobađati tek u 19. stoljeću kad je u njega ušlo mnogo prilagođenih izraza iz ruskog jezika, a nešto i iz bosanskog, hrvatskog i srpskog.
Za riječi koje “mirišu” na spomenute jezike, a normalno su se koristile u 20. stoljeću u štampi i službenoj komunikaciji, danas se smatra da su posuđenice koje jezikoslovci nastoje zamijeniti.
Tako je, na primjer, “doprinos” u književno korektnom modernom slovenskom postao “prispevek”, a umjesto “oklijevati” treba reći “omahovati”. Isto je tako umjesto “i tako dalje” treba reći “in tako naprej”, a za “ja smatram” umjesto “jaz menim” u školi se dobije jedinica.
Još uvijek se u kolokvijalnom slovenskome goste može pozdraviti s “dobrodošli” jer “dobroprišli” zvuči nespretno. Ipak, kao jezično korektniji izraz preporučuje se “pozdravljeni”, piše Dnevnik.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
