Kao opomena bh. vlastima za nenamjensko trošenje evropskog novca može poslužiti primjer iz Slovenije. Naime, zbog nepravilnosti koje su utvrđene u isplati subvencija za poljoprivrednike, prema odluci Evropske komisije, Slovenija u zajedničku kasu Evropske unije mora vratiti 2,7 miliona eura. Inače, Slovenija je jedna od 11 članica Evropske unije od kojih je zatraženo vraćanje ukupno 225 miliona eura.
Za deset godina, koliko je Slovenija članica EU-a, iz evropskih fondova ta zemlja je samo za oblast poljoprivrede dobila gotovo dvije milijarde eura. Međutim, zbog nepravilnosti u isplati subvencija poljoprivrednicima u periodu od 2007. do 2009. godine Slovenija mora vratiti dio sredstava koje je dobila. Razlog tome su slabosti u sistemu unutrašnje kontrole. Zbog korigovanog iznosa slovenski poljoprirednici neće morati vraćati isplaćene poticaje jer će razlika biti pokrivena iz državnog budžeta. “Sistem kontrole koju provodi Evropska unija je veoma strog. Kontrole nije moguće izbjeći. Nema ni jedne države članice koja bi uspjela u tome da je ne bi kaznili. Kod toga je samo pitanje koliko ima tih kazni. Bitno je da poljoprivrednici nisu kažnjeni i da se njima isplate ne smanjuju”, kaže Branko Ravnik, direktor Komore za poljoprivredu i šumarstvo Slovenije. Prednosti članstva u EU, kada je riječ o razvoju i unapređenju poljoprivrede, ogromne su, tvrde u Agenciji za poljoprivredna tržišta i ruralni razvoj, ističući da je jedan od najvećih uspjeha Slovenije u EU na polju poljoprivrede. I dok se evropski fondovi za ovu oblast povećavaju, obim sredstava iz državnog budžeta namijenjen za poljoprivredu se smanjuje. „Od 2014. do 2020. godine se obim sredstava snižava. Od 139,5 miliona eura u 2014. do 134,5 miliona u 2019. Tu je još program Razvoja ruralnog područja, gdje je obim sredstava 1,1 milijarda eura za sljedeće programsko razdoblje. Trenutno ukupni obim sredstava iznosi 1,2 milijarde eura, od toga 75%-80% iz evropskog budžeta, ostalo je slovenski udio“, navodi Ravnik. Međutim, slovenskim udjelom poljoprivrednici nisu zadovoljni. „Od same države nema neke velike podrške. Smatram da je najbitnije naći tržište. Tržište treba biti zainteresovano za domaću hranu ili treba naći tržište gdje možeš proći. Treba raditi puno na tome da hrana koju proizvedeš bude prepoznatljiva“, kaže poljoprivrednik Aleš Avšić. Poljoprivrednici ističu da se ulaskom u EU njihov položaj popravio, jer se povećao interes za domaćom proizvedenom hranom. Inače, poljoprivreda u Sloveniji iznosi 1,8% ukupnog GDP-a i upošljava 9% od ukupnog broja zaposlenih u toj zemlji.
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijest dana Vijesti
