Subota, Oktobar 21, 2017
Unsko-sanski kanton 6° C Cloudy
Search
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Search in comments
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London
Izdvojeno, Region
Slovenija u nedjelju bira novog predsjednika
21. Oktobar. 2017.Izvor vijesti: nezavisne

Slovenija u nedjelju, 22. oktobra, bira petog po redu demokratski izabranog predsjednika od proglašenja nezavisnosti 1991, a u prvom krugu će učestvovati devet kandidata, od kojih su pet žene. Tu funkciju su do sada obavljali Milan Kučan u dva mandata, Janez Drnovšek, Danilo Turk i Borut Pahor, aktuelni predsjednik koji će se boriti za još jedan mandat.

Ako ga bude, drugi krug će biti održan 12. novembra.

Kandidati su: Ljudmila Novak iz stranke Nova Slovenija – hrišćanski demokrati, Marjan Šarec sa Liste Marjana Šarca, Maja Makovec Brenčič iz Stranke modernog centra – SMC, Borut Pahor sa liste Dejan Židan i grupa birača, Angela Likovič, koja predstavlja Glas za djecu i porodicu i Boris Popovič sa liste Slovenija zauvjek.

Kandidati su i Romana Tomc iz stranke Slovenske demokratske stranke – SDS, Suzana Lara Krause sa liste SLS – Slovenska narodna stranka i Andrej Šiško iz Pokreta Sjedinjena Slovenija.

U birački spisak je upisano 1.716.039 sa pravom glasa.

U Sloveniji ne postoji, inače, veliki interes za predsjedničke izbore, iako se radi o najvišoj poziciji u državi, kojoj su potrebni avangardni političari novog doba i za izazove u budućnosti.

Među kandidatima za predsjednika države nisu ključni političari u državi, a izborna kampanja ne pobuđuje pažnju šire javnosti.

Smatra se da je Sloveniji potreban predsjednik ili predsjednica sa vizijom, koji mora zajedno sa drugim akterima na slovenačkoj političkoj i društvenoj sceni potražiti opšti društveni konsenzus o budućnosti te republike sa jasno opredjeljenim ciljevima za budućnost, jer se događaju velike geopolitičke promjene, koje se tiču svih zainteresovanih strana.

Slovenija, smatraju analitičari Međunarodnog instituta za balkanske i bliskoistočne studije (IFIMES), mora sebi da postavi nove ciljeve, uprkos tome što je članica EU.

Izgovaranja, da će država u osnovi slijediti politiku EU odnosno zvaničnog Brisela ukazuju na to, da Slovenija nema jasne vizije za budućnost.

Država bi, smatra se, morala da pronađe svoja rešenja i realizuje svoje interese, što znači da mora da razvija bilateralne odnose izvan EU i traži nova tržišta, na kojima do sada Slovenija nije bila ili je bila neznatno prisutna.

Slovenija se, naime, od 2008.godine nalazi u kompleksnoj ekonomskoj i političkoj situaciji.

Pojedine bonitetne agencije su u posljednjem periodu prilikom davanja ocjena Sloveniji, smanjile njene političke rizike, što znači, da se polako poboljšava politička situacija u državi.

Država je još od osamostaljivanja 1991.godine snažno politički polarizovana i neprestano se odvija oštra borba između tzv. snaga kontinuiteta (bivši komunisti), koje simbolizuje bivši predsjednik Slovenije Milan Kučan i snaga slovenačkog proljeća, koje simbolizuje bivši premijer i predsjednik Slovenačke demokratske stranke (SDS) Janez Janša.

Aktualni predsjednik Pahor je na prošlim predsjedničkim izborima nastupio kao predsjednik Socijaldemokrata (SD), a na predstojećim će biti nezavisni kandidat zato sto je njegova stranka odbila da ga kandiduje.

Analitičari smatraju, da se predsjednik Pahor po pravilu nije mješao ni u jedno važno pitanje za zemlju, već ga vide kao pukog posmatrača događaja.

Od njega se nakon prošlih izbora očekivalo da će uneti novi zamah u slovenački politički prostor, da će se nametnuti u regionu i na međunarodnoj sceni, ali se to nije dogodilo, smatraju analitičari.

Očekivalo se da će postati konkurencija tadašnjem predsedniku Hrvatske Ivi Josipoviću, koji je bio prepoznatljiv predsjednik i poštovan u regionu i međunarodnim krugovima, ocijenil su analitičari IFIMES-a.

Pahor ne samo da nije u tome uspio, već je njegov ugled, kako se navodi, blijedio i među samim biračima, jer je u predsjednički stil uveo nešto što ne spada u predsjedničko ponašanje, kao što su, na primer, “razgovor sa zlatnom ribicom”, “To mi radi mala” i druge “nepristojne radnje”.

Bio je, ocjenjuju analitičari, i najslabiji slovenački premijer od kada ga prate brojne hipoteke među kojima je i slabo stanje u Slovenačkoj vojsci, fijasko u arbitražnom sorazumu sa Hrvatskog koji je on potpisao, zatim opoziv tog sporazuma od Hrvatske, kao i to da je dozvolio da zvanični Zagreb ojača svoju prisutnost u regionu Zapadnog Balkana za koji se smatra da mora ponovo postati prioritet.

ZADNJE VIJESTI IZ Izdvojeno Region

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
[email protected]
[email protected]
[email protected]
© 2017 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision