Srbija počinje 2015. godinu velikim izazovima na unutarnjoj i međunarodnoj političkoj sceni, a preuzimanjem predsjedanja Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) bit će na dodatnoj provjeri njezina vjerodostojnost u multilateralnim odnosima i doprinos razvoju uzajamnog povjerenja u regiji.
Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić posljednjih je dana 2014. posebno isticao da će Beograd, postajući diplomatskom prijestolnicom za 57 država članica OESS-a, te predstavnika 11 drugih zemalja, biti “vjerodostojan i pošten pregovarač”.
Pregovaračko umijeće Beograda bit će poglavito nužno u slučaju ukrajinske krize, jer se Srbija nalazi u škarama između Bruxellesa i Moskve.
Ti odnosi u međuvremenu nisu postali ništa manje složeni jer Europska unija i dalje očekuje da joj se Srbija, kao kandidat za članstvo, pridruži u sankcijama Rusiji, dok iz Kremlja stižu poruke koje ohrabruju srbijanski državni vrh da ostane na istoj političkoj liniji “tradicionalnog srpsko-ruskog prijateljstva”.
Srbijanski šef diplomacije upravo je na izmaku 2014. godine nastojao posjetom Ukrajini dodatno objasniti poziciju Srbije u odnosima Bruxelles-Beograd-Kijev-Moskva i, sudeći po izvješćima beogradskih medija, vratio se zadovoljan time kako su Ukrajinci razumjeli stajališta Srbije.
To je, iz nešto drukčijeg kuta, dodatno objasnio i otpravnik poslova ukrajinskog veleposlanstva u Beogradu Mikola Džigun ocjenom da je njegova zemlja “zadovoljna stavovima koje je Srbija iznijela uoči predsjedanja OESS-om”.
“Ne smatramo da će tradicionalno prijateljstvo Srbije i Rusije predstavljati problem”, rekao je Džigun, istaknuvši da su sankcije Rusiji “način da se poštuje međunarodno pravo”, te da Ukrajina od Srbije očekuje “neke hrabre odluke”.
Diplomatski odgovor Beograda je da u središte stavlja mirovni proces.
“Svjesni smo da će i 2015. Ukrajina biti dominantna tema u OESS-u. U tom kontekstu glavni prioritet našeg predsjedanja bit će poticanje sveobuhvatnog mirovnog procesa”, poručio je Dačić, naglasivši kako “prioritet Srbiji ostaje i zapadni Balkan”, te jačanje odnosa u regiji kako bi se premostili problemi iz prošlosti. Te probleme iz prošlosti Srbija će rješavati, kako je najavio Dačić, “naročito s najbližim susjedima”.
Paralelno s predsjedanjem OESS-om, Srbija ima obvezu održavati napredak u europskim integracijama, dijalog i dodatnu normalizaciju odnosa s Prištinom, a državni vrh u Beogradu više je puta ukazao da istodobno nastoji jačati odnose s državama izvan EU-a, među kojima su dominatne veze s Rusijom i Kinom.
Prvi potezi Srbije s mjesta predsjedajuće države Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju vidjet će se već nakon 15. januara, kad Ivica Dačić od švicarskog kolege treba formalno preuzeti vođenje Stalnog vijeća OESS-a, što će označiti i službeni početak predsjedanja.
U svakom slučaju, Srbija će biti pred velikim ispitom jer kao predsjedateljica OESS-om, dolazi u tešku i neugodnu poziciju da ispuni velika očekivanja partnera i na Zapadu i na Istoku i da istodobno nadraste iskušenja u regiji kao država koja se nastoji nametnuti kao jedan od lidera u tom dijelu Europe.
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijest dana
