Kako se približava vrhunac solarnog ciklusa Sunca, ono postaje sve aktivnije. Naučnici smatraju da bi se taj vrhunac mogao desiti prije predviđenog.
Sunce svakih 11 godina ima periode niske i visoke aktivnosti, što je povezano s količinom pjegi na njegovoj površini. Pjege su tamni dijelovi Sunca, koji neki od njih mogu biti veličine planete Zemlje, pa i veće. Pod utjecajem su snažnih i stalno promjenjivih magnetnih polja.
Sunce će tokom solarnog ciklusa preći iz mirnog perioda u intenzivan i aktivan period. Magnetni polovi Sunca se okreću na vrhuncu tog ciklusa koji se naziva solarni maksimum. Sunce će ponovo rasti tokom solarnog minimuma.
Prvobitno se predviđalo da će se vrhunac desiti u julu 2025., ali sada se očekuje da će se vrhunac desiti sredinom ili krajem sljedeće godine.
Vrhunac solarnog ciklusa
Aktuelni solarni ciklus, poznat kao “Solarni ciklus 25”, bio je više aktivan od očekivanog. Naučnici američkog centra u Boulderu već su pratili više Sunčevih pjega nego tokom vrhunca prethodnog solarnog ciklusa.
“Ne postoje dva ista solarna ciklusa. Solarni maksimum u svemiru je poput uragana, poput najveće oluje. No, za razliku od sezone uragana (na Zemlji) koja traje nekoliko mjeseci, solarni maksimum traje nekoliko godina”, obrazložio je Mark Miesch, naučnik spomenutog centra.
Dobar primjer za prethodno navedeno jeste kada je 29. januara prošle godine iz Sunca eruptirala koronalna masa, uzrokujući zagrijavanje i širenje vanjske Zemljine atmosfere. Između ostalih, to je za posljedicu imalo da izgori 38 od 49 satelita Starlink koje je lansirala kompanija SpaceX u vlasništvu multimilijardera Elona Muska. Rast Sunčeve aktivnosti nije neobična pojava i nastavit će se do vrhunca solarnog ciklusa.
“To je apsolutno normalno, ono što vidimo je potpuno očekivano. Kako se solarni maksimum približava, moguće je vidjeti da se sve više Sunčevih pjega pojavljuje u nakupinama. Te nakupine će ponekad biti veće i trajat će duže”, ukazao je dr. Alex Young iz NASA-e.
Nakupine ovih pjega bit će sve češće s približavanjem solarnog maksimuma, što će dovesti i do rasta aktivnosti.
“Kako smo sve više ovisni o tehnologiji, elektroenergetskim mrežama, satelitima, avionima i GPS-u, utjecaj vremenskih dešavanja u svemiru je sve veći. Navedeno su vrste sistema na koje utječu solarne oluje. Iako ovaj solarni ciklus nije ništa izvanredno sa Sunčeve tačke gledišta, jeste izvanredno sa naše tačke gledišta”, naveo je Miesch.
Predviđanje šta će Sunce uraditi
Za nova predviđanja kada će se solarni maksimum desiti zaslužni su naučnici Scot McIntosh, Robert Leamon i njihovi saradnici. Umjesto da prate Sunčeve pjege, fokusirali su se na ono što su nazvali “Terminator”, trenutak kada aktivnost prethodnog solarnog ciklusa nestaje sa površine Sunca, a nakon toga slijedi nagli rast aktivnosti u novom ciklusu.
Sunčeve pjege se smatraju ključnim za predviđanje solarnog ciklusa. Međutim, Leamon je istakao da on i njegove kolege vjeruju da bi predviđanje moglo biti preciznije ako bi se pratile magnetske aktivnosti. Kada se solarni maksimum desi, aktivnost može trajati godinama.
Prema Leamonovim riječima, rast aktivnosti se dešava tokom parnih solarnih ciklusa, a smanjenje aktivnosti tokom neparnih solarnih ciklusa.
“Posljedice vrhunca solarnog ciklusa na Zemlji će se osjetiti nakon što on prođe. Tada očekujete da ćete vidjeti najveći vatromet. Čak i ako ima manje Sunčevih pjega, one su produktivnije”, podsjetio je.
Kako je kazao Miesch, iako su obično potrebne četiri godine da se pređe iz solarnog minimuma u solarni maksimum, nije jednostavno utvrditi kada će se vrhunac desiti, jer je Sunce promjenjivo.
Kada su sjeverna i južna hemisfera Sunca neusklađene, dešavaju se dva vrhunca. To se dešava kada se vrhunac u broju Sunčevih pjega dvije hemisfere dešava u različito vrijeme. To za posljedicu ima ono što se naziva prošireni solarni maksimum.
Miesch je naglasio da solarni maksimum može trajati dvije godine, što znači da solarna oluja može potrajati duže od vrhunca solarnog ciklusa.
Sjeverno i južno svjetlo
Pozitivna strana povećane Sunčeve aktivnosti jesu aurore oko Zemljinih polova, poznate kao sjeverno svjetlo (aurora borealis) i južno svjetlo (autora australis). Kada energizirane čestice iz koronalne mase dođu do Zemljinog magnetnog polja, dolaze u kontakt s atmosferom, stvarajući na nebu plinove različite boje.
Geomagnetske oluje, uzrokovane Suncem, u februaru i aprilu ove godine za posljedicu su imale da aurore budu vidljive na mjestima na kojima su rijetko vidljive, kao što su američke savezne države New Mexico, Missouri, Sjeverna Karolina, California, jugoistok Engleske i drugi dijelovi Velike Britanije.
Kako je napomenuo Young, ovisno o lokaciji, aurore možda neće uvijek biti vidljive iznad glave, ali mogu uzrokovati šareni prizor na horizontu. Onima koji u budućnosti žele vidjeti intenzivnije aurore, sugeriše putovanje na Aljasku, u Kanadu, Island, Norvešku, druge dijelove Skandinavije ili donje dijelove poluostrva Michigan.
“Kada sam vidio auroru, to je jedna od najnevjerovatnijih stvari koje sam ikada doživio”, dodaje.
Praćenje solarnih oluja
Miesch je istakao da su solarne oluje najizglednije tokom solarnog maksimuma, ali da se one mogu desiti bilo kada tokom solarnog ciklusa.
Solarna oluja jeste upravo trenutak kada iz Sunca izlazi koronalna masa u obliku baklji koje mogu poremetiti telekomunikaciju na Zemlji, poremetiti letove, poremetiti rad svemirskih letjelica i astronauta. Materija koja se oslobađa iz Sunca može do Zemlje doći za 30 do 72 sata nakon oslobađanja.
Teško je predvidjeti kada će solarna oluja utjecati na Zemlju. Ranije oluje, poput one iz 1989., uzrokovala je kvar na električnoj mreži u Kvebeku. Ekstremna solarna oluja bi na Zemlji mogla uzrokovati veliku štetu.
“Ne znamo kada će se desiti velika sljedeća oluja. Mogla bi se desiti za nekoliko sedmica ili za 50 godina”, kazao je naučnik Bill Murtagh.
Mnogo je još nepoznanica o Suncu, pa i onih koje se odnose na njegovu magnetsku aktivnost, piše CNN.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
