Komitet UNESCO-a danas je na prestižnu Listu svjetske baštine uvrstio stećke na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije.
Informaciju o dugo očekivanom uvrštavanju potvrdio je Adil Osmanović, ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine. O tome je odlučio Komitet koji čini 21 zemlja članica UNESCO-a u sklopu 40. zasjedanja koje se održava od 10. do 20. jula u Istanbulu.
Osmanović je rekao da je ovo izuzetan uspjeh koji je rezultat dugogodišnjeg rada eksperata iz četiri zemlje.
“Znamo da je stećak jedinstven kulturni fenomen koji je nastao kao odgovor na neupitnost prolaznosti vremena. Nakon turbulentne prošlost našeg regiona stećci su nas ponovo ujedinili i dokazali da je kultura iznad politike i da gradi mostove među narodima”, rekao je Osmanović.
On je istakao kako je ovo od velikog značaja za našu zemlju s obzirom na to da je riječ o trećem kulturnom spomeniku koji je upisan u svjetsku kulturnu baštinu nakon mosta Mehmed-paše Sokolovića i Starog mosta u Mostaru.
“To će osnažiti turističku ponudu BiH. Na nama je sada da uspostavimo dobro upravljanje tim objektima i da se na jedan drugačiji način prema njima ophodimo”, zaključio je Osmanović.
U novembru 2009. godine Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi ti jedinstveni spomenici postali dio svjetske baštine.
Za upis na Listu svjetske baštine predloženo je 30 nekropola, od toga 22 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka – približno 60.000, u Hrvatskoj ih je blizu 4.400, u Crnoj Gori 3.500 i u Srbiji 4.100. Naziv nominacije je “Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici”.
