Nekonkurentnost na evropskom tržištu je proizvođače i izvoznike kornišona, kako s područja Tuzlanskog kantona, tako i cijele Bosne i Hercegovine, dovela u veoma težak položaj. Naime, bh. krastavac na prezasićenom evropskom tržištu postao je nekonkurentan, a već potpisani ugovori sa stranim partnerima dovedeni su u pitanje.
Proizvođači, ali i otkupljivači danas su iz Tuzle apelirali na nadležne da što hitnije reagiraju prije kraja sezone, kako bi barem dio ovogodišnjeg uroda bio spašen.
Alarmantno stanje
Situacija na području najmnogoljudnijeg kantona u Federaciji BiH je postala alarmantna krajem prošlog mjeseca. Na stotine tona spomenute vrste krastavaca već je uništeno, a ako se ovakav trend nastavi, nekoliko desetina hiljada radnika u narednom periodu moglo bi ostati bez zaposlenja.
Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović problem vidi u uvođenju taksi u EU prilikom izvoza kornišona, ali i nepostojanosti podsticajne politike na federalnom i kantonalnom nivou kada je riječ o izvozu pomenute vrste krastavaca. “U takvoj situaciji mi imamo problem da velike količine krastavaca u procesu proizvodnje gomilamo u hladnjačama. Jedan dio tih krastavaca je bačen na deponije te uništen. Mi još uvijek nismo dobili nikakav signal od bilo kojeg nivoa vlasti u cilju iznalaženja rješenja za ovaj problem”, kazao je Selimović. Živinička Agrona već 16 godina se bavi organizacijom primarne proizvodnje te otkupom voća i povrća na području naše zemlje, a u težoj situaciji dosad nije bila. Na osnovu otkupa kornišona ova firma je saradnju u 2016. godini ostvarila sa više od 2.220 kooperanata, s namjerom da se uspostavi jedna od najvećih proizvodnji na regionalnom nivou. “Proizvodnja je dosad, prema planu, dala šest hiljada tona. Međutim, problem prodaje s kojim se mi susrećemo je neumoljiv i reže sve što se može srezati. Također, vancarinske barijere dovele su do našeg neravnopravnog položaja na evropskom tržištu. Na primjer, ako zajedno izvozite s Mađarskom, vi ste pod pet puta većim povećalom”, kaže izvršni direktor Agore Fahrudin Delibajrić. Berba krastavaca na području TK još uvijek traje, a pogodne vremenske prilike doprinijele su hiperprodukciji. Dok se krastavci gomilaju, truhnu i završavaju na deponiji, na osnovu potpisanih ugovora, otkupjivači uzgajivačima i dalje nastoje redovno izmiriti sve obaveze. Međutim, do kada će i to biti u prilici pod velikim je upitnikom.