Međutim, koliko god bilo ugodno skočiti u gradski bazen i u trenu se rashladiti, kada je riječ o bazenskoj vodi, treba biti oprezan, smatraju stručnjaci, jer ona može ostaviti neželjene posljedice po kožu, kosu ili zdravlju općenito. Zato je neophodno odgovorno ponašanje osoba koje upravljaju bazenima i drugim vodenim površinama namjenjenim za rekreaciju, ali i odgovorno ponašanje samih kupača koji koriste te objekte, istakli su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Odgovore na pitanja kakve rizike nosi kupanje na bazenima, kako se zaštititi od mogućih kožnih ili virusnih oboljenja te čega bismo se trebali pridržavati prije ulaska u vodu, dao nam je doktor Jasmin Durmišević iz Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a.

“Mogućnost povreda i utapanja na bazenima osnovni su rizici koji su u svijetu veoma česti. Najžalosnije je što su u svjetskim statistikama to uglavnom djeca. Također su česte povrede glave i mozga, kičme, ruku, nogu i stopala. Najčešći uzrok uzrok ovih povreda su nepažnja na mokrim klizavim površinama oko bazena, kao i skakanje u vodu s visine bez odgovarajućeg treninga i nadzora. Mnogo ljudi imaju alergijske reacije na hlor i oni ne bi trebali koristiti bazene, jer se u vodu u bazenu stalno dodaje hlor, jer je neophodna dezinfekcija te vode”, kazao je Durmišević.

Problem, kako je kazao, mogu biti i razna kozmetička sredstva, odnosno kreme za sunčanje koje ljudi koriste prije ulaska u vodu.

“Te kreme za sunčanje kasnije dospijevaju u vodu i mogu kod drugih osoba izazvati razne alergijske reakcije. Svi odmah pomisle na bakterije, ali bakterije su samo dio priče. Bolesti koje se mogu prenijeti vodom u bazenima su kožne zarazne bolesti, crijevne zarazne bolesti i bolesti respiratornih organa”, kaže Durmišević.

Preventiva, naglašava naš sagovornik, naravno, postoji.

“Osobe s vidljivim kožnim bolestima ne bi smjele koristiti bazen. Osim toga, sve osobe se prije i poslije korištenja bazena moraju istuširati toplom vodom radi dezinfekcije. Ovo se posebno odnosi na zatvorene bazene gdje je rizik još veći zbog povećane temperature i vlažnosti, zbog čega je u ovim objektima neophodna i odgovarajuća ventilacija”, ističe Durmišević.

Na koncu, neophodno je, kaže nam, upozoriti na opasnost od povišenih temperatura i sunčevog zračenja tokom ljetnih mjeseci.

“Kada su visoke temperature zraka, postoji opasnost od toplotnog udara, sunčanice i gubljenja tečnosti. Neophodno je tokom rekreacije unositi dovoljne količine tečnosti”, zaključuju iz Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a.