Thursday, 28. March 2024.
Unsko-sanski kanton 14° C Overcast Clouds
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

19. Januara. 2017. USK
Šumska bogatstva BiH: Direktori po sudovima, državno se “krčmi” kao da je privatno

Pred Kantonalnim sudom u Bihaću jučer je započeo glavni pretres protiv Đevada Muslimovića, bivšeg direktora Unsko-sanskih šuma, kojeg Kantonalno tužilaštvo USK-a, zajedno sa još pet osoba, tereti za krivično djelo organizirani kriminal u vezi sa nizom koruptivnih krivičnih djela, kao što su primanje i davanje mita te zloupotreba položaja i ovlasti.

Optuženi se terete da su od privrednih društava koja se bave sječom drveta primali mito pri čemu su pribavili protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 540 hiljada KM. Ovo nije bilo dovoljno, i tražili su dodatnih 76 hiljada KM. Kriminalne radnje su se odvijale kroz javne tendere, a optuženi su se izjasnili da nisu krivi.

Ovo međutim nije prvi, a sudeći prema dosadašnjoj praksi, ni posljednji slučaj korištenja važnih pozicija u šumskim gazdinstvima i javnim preduzećima za kriminalne radnje.

Nizanje optužnica

Prije tri godine Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona donijelo je naredbu o provođenju istrage protiv tri člana menadžmenta Javnog preduzeća Šume Tuzlanskog kantona, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo zloupotreba položaja i ovlašćenja. Bivši generalni direktor ovog preduzeća Refik Hodžić i direktor Šumskog gazdinstva “Konjuh“ Kladanj Reuf Avdibašić su osumnjičeni da u periodu od 2010. do kraja 2012. nisu obavljali svoje službene dužnosti na zaštiti šumskog fonda kojim gazduje ovo preduzeće.

Procijenjeno je da su na taj način, kroz manju tržišnu vrijednost zaraženih stabala, JP Šume TK pretrpile štetu od oko 1,4 miliona KM. Pomenuti direktor Šumskog gazdinstva Kladanj i R.V (47), poslovođa u ovoj organizacionoj jedinici, su osumnjičeni da su u periodu od 2010. do septembra 2013. nalagali uposlenicima da izdaju drvene sortimente većem broju osoba bez prateće dokumentacije, a koje su na otpremnicama knjižili kao drvo potrošeno za potrebe tog gazdinstva. Procjenjeno je da su na ovaj način drugima pribavili protupravnu imovinsku korist u iznosu većem od 50.000 KM.

Ni u entitetu RS situacija nije bolja. Godinama je Javno preduzeće Šume RS, koje u svom sastavu ima preko dvadeset šumskih gazdinstava, pod lupom javnosti zbog optužbi o malverzacijama pri sječi i izvozu šumskog bogatstva. Tako je 2012. uhapšen direktor Šuma RS-a Srđan Ljubojević zbog navodnog primanja mita. I u prethodnim godinama je ovo preduzeće bilo pod lupom javnosti. Tužilaštvo BiH je 2007. godine podiglo optužnicu protiv Mladena Ivanića i još nekolicine ljudi u predmetu “Srpske šume” zbog nesavjesnog rada u vrijeme dok je bio premijer Republike Srpske. Ivanić je oslobođen svih optužbi, a danas je član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda.

Zakon u javnoj raspravi

Bezakonje u sektoru šumarstva je dijelom posljedica i neuređenih odnosa između različitih institucija, preduzeća i ministarstava koja gazduju šumskim bogatstvima. Oblast šumarstva u Federaciji BiH od 2009. godine nije regulirana entitetskim Zakonom o šumama, što predstavlja jedinstven slučaj kada se gleda na zemlje u okruženju, a možda i šire. Zakon o šumama koji je donesen 2002. godine, stavljen je izvan snage krajem 2009. godine radi povrede prava jedinica lokalne samouprave. Ovo je u praksi kreiralo svojevrsnu konfuziju.

Sredinom decembra 2016. Dom naroda Parlamenta FBiH odobrio je većinom glasova Nacrt zakona o šumama i uputio ga je u tromjesečnu javnu raspravu. Ponuđenim zakonom se tačno regulira kako i za šta se troši novac od naknada koje se ubiru od korišćenja šuma te je lokalnim zajednicama omogućeno da dio pripadajućeg novca ide na njihove račune, poručila je Danica Cigelj, pomoćnica federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Nesređeno zakonodavstvo i kantoni koji upravljaju vrijednim resursom za posljedicu su imali i značajan obim ilegalne sječe šuma. Profesor Ahmet Lojo smatra da je ilegalna sječa šuma problem organizacije čuvarske službe.

– Ti čuvari, rijetko koji od njih ima stvarno diplomu za taj posao. To su vrlo čudni profili ljudi, odnosno to je organizacija koja je na papiru vrlo dobro zamišljena, ali je u praksi loša. Njih niko ne može kontrolirati – kazao je Lojo.

Cigelj i Lojo slažu se da su čuvari praktički glavni organizatori ilegalnih sječa šuma, a Cigelj dodaje i da se radi o saradnji pojedinaca iz čuvarske službe, policije i kantonalnih šumskih preduzeća. Upozoravaju na to da nestaju čitave padine, šuma se masovne siječe i da to poprima oblik organiziranog kriminala.

Dok se direktorima šumskih gazdinstava sudi, a pojedinci i dalje ilegalno sjeku šume, Nacrt zakona o šumama FBiH se nalazi u tromjesečnoj javnoj raspravi. U tom periodu će ministarstvu zasigurno pristići i nove sugestije i zahtjevi za izmjene zakona, a što će u konačnici i dodatno prolongirati njegovo usvajanje. Do tada, ostaje da pratimo rad kantonalnih tužilaštava na procesuiranju odgovornih za kriminalne radnje.

ZADNJE VIJESTI IZ USK

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision