Mnoga istraživanja su dokazala kako tjelovježba povoljno djeluje na ljudsko zdravlje, a sjedilački način života može izazvati pojavu raznih vrsta bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti ili karcinom.
O dobrobitima tjelovježbe se ne prestaje govoriti, a u prilog tome ide i nova studija u kojoj su znanstvenici dokazali kako redovita fizička aktivnost može pridonijeti u očuvanju zdravlja mozga posebice kada se radi o Alzheimerovoj bolesti.
Ovu studiju su proveli stručnjaci s Instituta O’Donnell Brain u Texasu. U istraživanju su sudjelovali mahom stariji pacijenti, njih 81 ukupno. 26-ero je imalo normalne kognitivne funkcije, a 55-ero ih je pokazivalo rane znakove Alzheimerove bolesti kao što su, primjerice, početak gubitka pamćenja ili kognitivna oštećenja.
Kako bi odredili stupanj fizičkog zdravlja, znanstvenici su mjerili maksimalni unos kisika tijekom vježbanja. Potom su snimali mozak zbog mjerenja funkcionalnosti bijele tvari. Osim toga, provodili su testove pamćenja i druge vrste kognitivnih testova kako bi izmjerili moždane aktivnosti.
Prema mišljenju znanstvenika, ključ se nalazi u bijeloj tvari tj. skupinama živaca ili aksona koji se nalaze u dubljem tkivu. Oni su uočili vezu između nekretanja i slabije bijele tvari, a to je sve ukazivalo na slabije kognitivne sposobnosti. Rezultati istraživanja pokazuju kako slaba tjelovježba ubrzava propadanje živaca u mozgu, pri čemu dolazi do kognitivnog propadanja.
Neurolog Kan Ding smatra kako ovo istraživanje podržava pretpostavku da bi tjelovježba mogla poboljšati zdravlje mozga i usporiti proces starenja.
Znanstvenici kažu: “Ono što je loše za vaše srce, loše je i za vaš mozak.” Tjelovježba mi mogla biti dobar način usporavanja ili uklanjanja utjecaja Alzheimerove bolesti. Potrebno je napraviti još studija koje su slične ovoj kako bi se pronašao pravi način koji bi mogao spriječiti Alzheimerovu bolest.