Iako je do prije desetak godina uzgoj malina na području Bosne i Hercegovine bio gotovo nepoznanica, posljednjih godina ovo je najbrži put za ekonomski napredak. Desetine hektara zasada malina u općinama Gornji Vakuf/Uskoplje, Bugojno i Donji Vakuf doslovce su tvornice pod otvorenim nebom. Ratom uništena privreda, ugašena radna mjesta i pustoš koju je iza sebe ostavila neuspješna privatizacija,nagnali su stanovnike ovih općina na novu viziju razvoja. Ne želeći poljoprivrednu proizvodnju kao socijalu, zajedno sa Poljoprivrednim fakultetom, prije desetak godina krenuli su u proizvodnju malina, koja je tražena na evropskom tržištu. Prvo stidljivo, a danas su malinjaci praktično postali razvojna šansa. Proizvođači navode svoje primjere – na dva duluma se može zaraditi 10 do 15 hiljada maraka. Mnogi će skeptično gledati na ovu tvrdnju. Međutim, istinski poljoprivredni proizvođači upoređuju to na najpraktičniji način sa proizvodnjom hljebnog žita. Naime, za tonu pšenice, uz poticaj koji plaća država, dobije se 420, a za tonu malina – više od tri hiljade maraka. Matematika je, kažu, neumoljiva, posebno ako se zna da prosječan prinos maline po dulumu premašuje dvije tone, pa stoga i ne čudi da se u ovaj biznis uključuju i oni koji do jučer nisu imali zemlje ni u saksiji. Iako još nije definirana konačna otkupna cijena, navode, ukoliko ostanu ovako povoljni vremenski uvjeti, ona neće biti niža od prošlogodišnje, a to je tri marke za kilogram.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijesti
