Član Centralne izborne komisije BiH (CIK) Suad Arnautović u svom komentaru objavljenom u Oslobođenju upozorio je da je sasvim izvjesna blokada uspostave Vijeća ministara nakon opštih izbora u BiH, zakazanih za 12. oktobar 2014. godine. Razlog je u neusaglašenosti izmijenjenog Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH sa Zakonom o Vijeću ministara BiH.
Zamjenik predsjednika sadašnjeg saziva parlamentarne Komisije za odlučivanje o sukobu interesa Lazar Prodanović kaže da je to pretpostavka, te da je nerealno da se Komisija sastaje u predizbornoj kampanji.
(Ne)efikasnost CIK-a
Prema izmjenama Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH, pojasnio je Arnautović u svom komentaru, sve nadležnosti CIK-a u oblasti sukoba interesa su stavljene u nadležnost pomenute parlamentarne komisije, ali istovremeno Zakonom o Vijeću ministara BiH provjera i potvrđivanje kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, državne ministre i zamjenike ministara, odnosno davanje potvrde za te kandidate da nisu u sukobu interesa direktna je nadležnost CIK-a BiH.
Aktuelni saziv Komisije za odlučivanje o sukobu interesa čine predsjednik Halid Genjac, zamjenik Lazar Prodanović, te kao članovi državni poslanici Nermina Zaimović – Uzunović i Zvonko Jurišić, delegati Borjana Krišto i Staša Košarac, te Sead Lisak, direktor, i Dragan Slipac i Sreto Pekić, zamjenici direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.
– Usvajanjem izmjena i dopuna novog Zakona o sukobu interesa, utvrđivanje sukoba interesa izmješteno je iz nadležnosti CIK-a. U tom smislu, novouspostavljena parlamentarna Komisija za utvrđivanje sukoba interesa neće uraditi bilo koju aktivnost koja bi bila suprotna zakonu koji je usvojio PSBiH. Bilo koji pojedinac, u smislu bilo kakvog komentara vezanog za ovakve primjedbe, ne može se ponašati van zakona niti pretpostavljati do čega bi moglo doći. Ova komisija će obavljati svoje aktivnosti u skladu sa zakonom, uključujući i dio odgovornosti koji se odnosi na utvrđivanje potencijalnog sukoba interesa predloženih kandidata na izvršne funkcije. Dug period uspostavljanja izvršne vlasti na svim nivoima u BiH postojao je dok je ovu aktivnost obavljao CIK. Ne znam kakva je bila efikasnost CIK-a pri brzoj uspostavi izvršne vlasti na nivou BiH, kada smo čekali više od godinu na uspostavljanje Savjeta ministara u sazivu iz 2010. Smatram da rad Komisije za utvrđivanje sukoba interesa nema nikakve veze sa efikasnošću uspostavljanja izvršne vlasti, odnosno Savjeta ministara, već sa postojanjem političke volje parlamentarne većine da se uspostavi, a to podrazumijeva određene sankcije koje bi mogle biti izazvane, što bi u ovom slučaju moglo značiti promjene Ustava BiH. Tu, prije svega, mislim na termine konstituisanja Predstavničkog doma, kao i Ustavom definisano pitanje koji je krajnji termin izbora izvršne vlasti i šta se radi ukoliko se ne poštuje takva odredba, pojašnjava Prodanović.
Smatra nerealnim da se Komisija sastane u predizbornoj kampanji, te da, ukoliko se radi o utvrđivanju sukoba interesa predloženih kandidata na poziciju izvršne vlasti, onda bi bilo logično da imenovanje novih članova Komisije nastupi odmah nakon ovjere mandata, odnosno konstituisanja domova PSBiH.
Dragan Slipac kaže da sad ne može ulaziti u predviđanja šta će biti nakon izbora, ali napominje da se niko iz Agencije nije konsultovao prilikom usvajanja izmjena i dopuna Zakona o sukobu interesa.
– Da li će biti nekih problema ili ne, ja ne znam. Hoće li doći do blokade uspostave Vijeća ministara, ne znam. Sad je pitanje kako će se tumačiti izmjene i dopune Zakona o sukobu interesa. U tim izmjenama i dopunama ima puno stvari koje se ne daju protumačiti ili se mogu tumačiti na različite načine. Da li će se na Komisiji raspravljati o tome, još ne znam, ali to očekujem ako je već uočen problem, kaže Slipac.
Napominje da Komisija zasad ima nadležnosti samo za državni nivo, jer RS ima svoju komisiju, a tek treba da se odluči šta će biti sa nivoom FBiH i distrikta Brčko, te dodaje da je mišljenje Agencije kako bi kompletan sukob interesa trebao biti u nadležnosti Agencije, čime bi se izbjegla politička pozadina.
Zaostala obaveza
Nekadašnji član CIK-a Vehid Šehić, pak, smatra da postoji zakonska blokada konstituisanja Vijeća ministara BiH, jer Zakon o sukobu interesa i Zakon o VMBiH nisu usklađeni. Ponavlja da CIK ne provodi Zakon o sukobu interesa, već parlamentarna komisija.
– Veliki problem predstavlja zašto Zakon o sukobu interesa nije u cijelosti proveden, jer je ostala ova obaveza CIK-u kad je u pitanju Vijeće ministara BiH. CIK više nije nadležan da utvrđuje da li postoji sukob interesa ili ne. Kako se od nekog može tražiti nešto ako on ne provodi taj zakon? Ovo je zakonska blokada. Komisija se može izabrati, ali prije nego i što počne raditi, mora se mijenjati Zakon o Vijeću ministara. Sad se treba utvrditi nadležnost, da i provjere za kandidate za Vijeće ministara radi parlamentarna komisija. Ipak, najtragičnije je da će svako od njih sam sebi određivati da li je u sukobu interesa ili ne, te to što parlamentarna komisija provodi zakon koji je sama donijela. To rade nezavisne komisije koje nemaju veze sa skupštinama. Eto, BiH je, ipak, specifična država, kaže Šehić, te napominje da će se nakon izbora desiti i vakuum u provođenju Zakona o sukobu interesa, jer sadašnjem sazivu Komisije prestaje mandat kad i sazivu domova PSBiH, a novi se bira tek pošto mandate dobiju novi sazivi PSBiH iz kojeg se opet biraju članovi za novu komisiju.
Oslobodjenje
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno Vijesti
