Vrijedi istaći da je ovo bila historijska debata, u smislu da je održana čak četiri mjeseca prije samih izbora, a i po tome da je vođena pod specijalnim pravilima koje je predložio CNN, organizator ovog događaja. Trump i Biden nisu mogli pričati u isto vrijeme, a debata nije održana pred publikom.
Bilo je nekoliko momenata koji će se pamtiti. Svakako je upečatljivo i da se dva kandidata nisu rukovala na samom početku debate, što je bio običaj u prošlosti.
Što se tiče Bidena, izgledao je dosta bolje nego što se to očekivalo, imajući u vidu brojne gafove i neugodne situacije u kojima se nalazio u prethodnom periodu. Ipak, nekoliko puta je “izgubio misao”, što je Trump znao iskoristiti, a posebno će biti upamćen gaf gdje je Bjelorusiju nazvao NATO zemljom.
Trump, s druge strane, je govorio o svom prvom mandatu na mjestu predsjednika SAD-a u superlativima, posebno u odnosu na ekonomiju SAD-a. Bidena je nazvao “najgorim predsjednikom u historiji SAD-a”, a posebno ga je kritikovao na pitanjima imigracije. Vrijedi reći i da je Biden isto rekao za Trumpa.
Moment koji će također ostati upamćen desio se tokom dijela debate gdje se govorilo o vojsci i stanju vojne moći SAD-a. Biden je tvrdio da je Trump izjavio kako su neki američki generalni i vojnici “luzeri”, kada je uz dosta emocija rekao kako njegov sin Beau, koji je s američkom vojskom bio u Iraku, nije “luzer”. Trump je to odmah negirao, ali je ovo svakako bio moment gdje je Biden pokazao najviše energije tokom noći.
Na temu vanjske politike, Trump je naveo da predsjednik Rusije Vladimir Putin “nikada ne bi napao Ukrajinu” da je on ostao na čelu SAD-a, kao što i “Hamas ne bi napao Izrael”, ističući svoj odnos prema Iranu. Trump je rekao da je “Teheran bio bez novca” tokom njegovog mandata te nije mogao finansirati Hamas i druge grupe u regionu.
S druge strane, Biden je to nazvao “glupostima”, te je rekao kako je Trump odobravao rusku invaziju na Ukrajinu, što je bivši predsjednik SAD-a negirao. Zatim je istakao da Putinovi zahtjevi za mir u Ukrajini za njega “nisu prihvatljivi”, te da će on “riješiti sukob između Putina i Zelenskog i prije nego što preuzme mjesto predsjednika.”
Osim navedenih tema i brojnih ličnih napada, koji su bili potpuno očekivani, razgovaralo se o ekonomiji, pravu na abortus, klimatskim promjenama, migracije i brojnim drugim stvarima koje američki građani ističu kao važne pred novembarske izbore. Mada je Biden nastupio s više energije, bilo je vidljivo da je ima dosta manje od Trumpa. Posebno je to bilo jasno kako se debata primicala kraju, kada su se Bidenu sve više “petljale misli.”
Sama debata je, zbog specifičnih pravila, bila manje haotična nego prijašnje, što je definitivno više odgovaralo Bidenu. Ipak, Trump je znao iskoristiti brojne manje (uz poneki veći) gafove aktuelnog predsjednika kako bi ga žestoko kritikovao. Mada se Biden “dobro držao”, vidljiva je bila značajna razlika u energiji između ova dva predsjednička kandidata.
Iako je novim pravilima izbjegnuta duža komunikacija između kandidata, Trump i Biden su ipak imali jednu interakciju koja je bila interesantna. Tema je bila Bidenova sposobnost da vodi, a aktuelni predsjednik SAD-a je pozvao Trumpa na duel u golfu, dok je bivši predsjednik rekao kako sumnja da Biden može udariti lopticu više od 50 jardi, što je otvorilo diskusiju među kandidatima o fizičkoj formi.
Naredna debata održat će se u septembru, dok su predsjednički izbori u SAD-u zakazani za 6. novembar.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet
