Davno izgubljeni jezik koji se nije izgovarao stoljećima otkriven je na klinastim glinenim pločicama među drevnim ruševinama u Turskoj.
Novi jezik otkriven je u Boğazköy-Hattusha, poznatom i kao Hattuša, arheološkom nalazištu u sjevernom dijelu centralne Turske koja je nekada služilo kao prijestolnica Hetitskog Carstva.
Mjesto je 1986. godine zaslužilo mjesto UNESCO-ve svjetske baštine zahvaljujući svojoj impresivnoj urbanoj arhitekturi i zadivljujućim umjetničkim djelima koja su ostala izvanredno dobro očuvana stoljećima.
Hetiti su bili drevna skupina Indoeuropljana koji su migrirali u Anatoliju, poluotok moderne Turske, gdje su stvorili jedno od najstrašnijih carstava kasnog bronuanog doba (1650. do 1200. pr. nove ere).
Poznati po svojoj vještini ratovanja, Hetiti su bili poznati po vođenju zapisa, dokumentiranju svojih bitaka i zakona na glinenim pločicama. Od 1980-ih arheolozi su otkrili gotovo 30.000 glinenih pločica s klinastim pismom na nalazištu Boğazköy-Hattusha. Većina tekstova napisana je na hetitskom jeziku, no nedavna su istraživanja otkrila da su neke od ploča napisane na dosad nepoznatom jeziku.
Budući da se radi o novootkrivenom jeziku, istraživači tek trebaju dešifrirati što većina toga znači. Međutim, čini se da su ga najvjerovatnije govorili ljudi iz Kalašme, područja na sjeverozapadnom rubu hetitskog centra oko današnjeg Bolua ili Geredea. Karakteristike jezika također imaju jasne sličnosti s luvijskim, dobro poznatim jezikom koji se koristio u Hetitskom Carstvu.
Nadalje, istraživači sumnjaju da ploča govori o drevnom kultnom ritualu koji se provodio u Kalašmi.
“Hetiti su bili jedinstveno zainteresirani za bilježenje rituala na stranim jezicima”, rekao je u izjavi profesor Daniel Schwemer, stručnjak za drevni Bliski istok sa Univerziteta Julius-Maximilians-Universität Würzburg.
Iako je jezik neobičan, jasno je povezan s indoevropskim jezicima, porodici jezika koja se i danas govori u velikoj većini Evrope, kao i na iranskoj visoravni i sjevernom indijskom potkontinentu.
Obuhvaćajući širok geografski niz, ova porodica jezika uključuje sve od hindskog i perzijskog do ruskog i engleskog. Zapravo, jedan od rijetkih preživjelih jezika u Evropi koji ne potječe iz indoeuropske obitelji je baskijski, izniman jezik koji se govori samo u Baskiji, maloj autonomnoj regiji na zapadnom rubu Pirinejskih planina između granica Francuskoj i Španjolskoj, piše Iflscience.com.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
