U Sudu BiH danas je održano ročište za određivanje pritvora u predmetu Kemal Čaušević i drugi, te su Tužilaštvo i odbrana iznijeli razloge za i protiv takve odluke.
Tužilaštvo BiH je Sudu BiH uputilo prijedlog za određivanje mjere pritvora bivšem direktoru Uprave za indirektno oporezivanje BiH Kemalu Čauševiću, pomoćniku direktora Sektora za carine UIO BiH Zdravku Cvjetinoviću, te za Anesa Sadikovića, Janka Jovanovića, Milanka Nikića, Miroslava Kragulja, Zorana Cvjetinovića, Enise Imširović, Jusufa Ćosovića i Radovana Đurice, koji je u bjekstvu.
Oni su osumnjičeni za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja, stvaranje monopolističkog položaja na tržištu, pranje novca, poreznu utaju, te protivzakonito posredovanje.
Kako je saopćeno iz Tužilaštva, mjera pritvora je predložena zbog opasnosti bjekstva osumnjičenih, zbog osnovane bojazni da bi osumnjičeni boravkom na slobodi, u nastojanju da ometu i onemoguće vođenje krivičnog postupka protiv njih, uništili ili sakrili dokaze i tragove važne za krivični postupak, te izvršili uticaj na svjedoke i saučesnike, ali i zbog opravdane sumnje da bi osumnjičeni, ukoliko bi se našli na slobodi, mogli ponovo izvršiti neko od krivičnih djela koja im se stavljaju na teret.
Godišnja šteta od dvije milijarde maraka
Tužitelji Dubravko Čampara i Oleg Čavka iznijeli su činjenični opis onog što se osumnjičenima stavlja na teret, te je Čampara naglasio da je grupa koju su organizovali Kemal Čaušević i Zdravko Cvjetinović godišnje nanosila štetu budžetu BiH od dvije milijarde maraka, što je, kako je kazao, otprilike kao šteta koju su nedavno našoj zemlji nanijele katastrofalne poplave.
“To nanošenje štete traje od 2004. i formiranja Uprave za indirektno oporezivanje BiH, odnosno od početka mandata Čauševića na poziciji direktora UIO, pa sve do danas. Čaušević je otišao u februaru 2011., ali je njegove ‘poslove’ preuzeo Zdravko Cvjetinović. Njihova imovina se enormno povećavala, kako u BiH, tako i van nje, a takvu imovinu nije moguće steći od plaće. Jedino da mi donesu dobitni loto tiket uplaćen u Evropskoj uniji”, rekao je Čampara.
On je dodao kako su svi osumnjičeni, izuzev prvoosumnjičenog Čauševića, još uvijek uposlenici UIO, te da su do neki dan obavljali poslove zbog kojih su lišeni slobode.
“Cvjetinović je dobio dojavu da će biti uhapšen te je krenuo bježati, a pripadnici SIPA-e su ga lišili slobode u Gradišci. Imao je gdje pobjeći jer je koruptivnim radnjama stekao veliku imovinu u susjednoj Srbiji”, naveo je tužilac Čampara.
On je istakao kako su od 2004. do danas pojedini uvoznici tekstila imali povlašten položaj, jer su po kamionu plaćali 1.500 do 2.000 KM mita. Također je naveo da su uvoznici automobila usmjeravani na prelaze Bosanski Brod i Bosanska Gradiška, jer su tamo mogli uvesti automobile pod povoljnijim uvjetima.
“Kada bi određeni uvoznici prestali plaćati za povlašteni položaj, njima su izricane drakonske kazne i oni bi bivali ekonomski uništeni”, dodao je Čampara.
Ljudi sa prljavom prošlosti
Tužitelj Čavka je naveo kako je osumnjičeni Čaušević za vrijeme svog mandata na ključne pozicije doveo ljude sa prljavom prošlosti, navodeći kako je Zdravko Cvjetinović postavljen za pomoćnika direktora uprkos tome nepravomoćno osuđen za zloupotrebu položaja.
Istakao je i da je Čaušević upošljavao ljude na tri mjeseca, kako bi mogao otpuštati sve one koji urade bilo šta što mu nije po volji, a čime je osigurao slijepu poslušnost radnika.
“Čaušević je bio produžena ruka Ramiza Delalića Ćele, posredstvom kojeg je i stupio u kontakt sa uvoznikom tekstila Anesom Sadikovićem, a onda mu omogućio povlašten položaj uz plaćanje određenog iznosa”, rekao je Čavka.
On je naveo i kako je jedno kratko vrijeme prisluškivan telefon Zdravka Cvjetinovića, na osnovu čega se došlo do saznanja kako određena grupa iz Južne Amerike, posredstvom kriminalca osuđenog u Srbiji Željka Radovanovića, namjerava u smrznutom mesu prokrijumčariti kokain, ali da ipak nisu došli do više dokaza o toj namjeri.
“Došli smo međutim do drugih saznanja na taj način. Između ostalog, kako je poništena kazna direktoru Šuma RS-a Jakovu Galiću, jer sa njom ne bi mogao i dalje opskrbljivati UIO uniformama, kao i na koji je način Zdravko svome bratu Zoranu davao upute kako da podijele 18.000 KM. Također, imamo saznanja i o tome kako je Zdravko Cvjetinović isposlovao povrat PDV-a u iznosu 105.000 KM poslaniku u Skupštini RS-a Miroslavu Kraljeviću, uprkos tome što su u njegovoj firmi utvrđene nezakonitosti”, istakao je Čavka.
On je također potvrdio kako je Čaušević “uveo u posao Cvjetinovića”, kako bi on nastavio tamo gdje je Čaušević stao.
Advokat: Čaušević nikome ne bi platio kafu
Čauševićev advokat Asim Crnalić pobijao je navode tužitelja ističući, između ostalog, kako Čaušević nije imao veze sa postavljanjem Cvjetinovića na poziciju pomoćnika direktora, a osvrnuo se i na Čauševićevu imovinu.
“Kao direktor UIO Čaušević je zaradio 700.000 KM kao plaću za vrijeme svog mandata, kao član Upravnog odbora jedne banke zaradio je još 100.000 KM, kao autor teksta 30.000 KM… On nije trošio novac po kafanama, a moram reći i da je stipsa i da neće drugome platiti kafu. Sve što je imao ulagao je u nekretnine, čak nije ni putovao, izuzev ako bi mu za to bile plaćene dnevnice, od kojih je također zaradio značajnu sumu”, naveo je advokat Crnalić, dodajući kako je porijeklo Čauševićeve imovine lako provjerljivo i potkrijepljeno dokazima.
Sam Čaušević negirao je da je on produžena ruka Delalića Ćele, “koga je vidio šest puta u životu”.
“Meni se spominje nekakav susret 2010., a znamo da je Delalić ubijen 2007. godine”, rekao je. Također je dodao kako su za vrijeme njegovog mandata prihodi od indirektnih poreza značajno rasli, usljed čega su penzije povećane za 103 posto, a prema njegovim riječima na osnovu toga su značajno povećane i plaće. “Od 24. februara 2011. kada sam otišao sa pozicije direktora, ovi prihodi su u padu”, istakao je Čaušević. On je također dodao kako je proveo u pritvoru 48 sati u nehumanim uvjetima i bez ijednog obroka. Dejan Bogdanović, advokat Zdravka Cvjetinovića, naveo je kako njegov klijent nije imao namjeru bježati, već da je krenuo na godišnji odmor. Naveo je i kako njegov branjenik ne može utjecati na svjedoke, jer je on pod opservacijom Tužilaštva već četiri godine, te su tužitelji imali dovoljno vremena da ispitaju sve svjedoke protiv njega. Zdravko Cvjetinović je istakao kako je zaslužan za značajno povećanje prihoda od uvoza tekstila. “Na kraju ovog procesa vidjet ćemo da je pozadina svega ovoga preveliko punjenje budžeta, jer to očito nekome smeta”, naglasio je.
Predložene i mjere zabrane
On je istakao i kako smatra da je njegov brat Zoran uhapšen samo zbog toga da se njemu, Zdravku, onemogući svaki kontakt sa porodicom.
“Ni sa jednim uvoznikom tekstila nisam imao nikakve kontakte, čak šta više izbjegavao sam to. Sa Anesom Sadikovićem sam ručao dva puta. Prvi put nisam znao ko je on, a drugi put kad sam saznao, prekinuo sam svaki kontakt”, zaključio je.
Sutkinja za prethodni postupak Željka Marenić naknadno će donijeti odluku o određivanju pritvora osumnjičenima.
Uz deset osumnjičenih za koje je predložen pritvor, Tužilaštvo BiH predložilo je i mjere zabrane za šefa Carinske ispostave Sarajevo Aliju Mašića te za još 19 osoba: Almira Kadića, Damira Kožula, Svete Miljića, Ljubomira Vlajnića, Dragana Tomića, Dejana Pavića, Nermina Hrustića, Aleksandra Petrovića, Hajrudina Muminovića, Faruka Šušnjara, Danijela Stojčića, Bore Marjanovića, Radana Kuzmanovića, Miše Novkovića, Veseljka Starčevića, Edvina Anđulovića, Dejana Nožice, Mirka ivića i Josipa Kovačevića.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno Vijesti
