Mlijeko čudnovatog kljunaša, neobičnog vodenog sisavca koji živi na području Tasmanije i Australije sadrži jedinstven sastojak koji bi se u uskoro mogao koristiti u proizvodnji lijekova protiv superbakterija. Otkriće je to australskih znanstvenika.
Konkretno, cijela priča kreće od određenog proteina koji je u mlijeku ženke ove životinje i mogao bi se iskoristiti za borbu protiv onih bakterija koje su rezistentne na sve poznate antibiotike.
“Čudnovati kljunaši su vrlo neobične životinje pa nije zato čudno da imaju i neobičnu biokemiju”, pojašnjava voditeljica naučnog tima koji je došao do ovog otkrića, Janet Newman.
Dr. Newman sa svojim kolegama iz neovisne australske vladine organizacije CSIRO (Commonwealth Scientific and Industrial Research organization) nastoji objasniti zašto je mlijeko čudnovatog kljunaša u tolikoj mjeri učinkovito. U laboratorijskim pokusima su replicirali poseban protein iz mlijeka.
Čudnovati kljunaš je sisavac iz reda jednootvornih koji pokazuje neka obilježja gmazova i ptica, jer leže jaja. Dugačak je do 50 cm, a težak do 1,7 kg. Tijelo mu je sploštenog oblika i obraslo vodonepropusnom smeđom dlakom, noge su mu kratke i s plivaćim kožicama između prstiju, kljun mu je plosnat poput patkinog i osjetljiv na dodir.
Hrani se beskralježnjacima, žabama te manjim ribama i njihovim jajima. Živi pojedinačno i aktivan je noću, u sumrak i u zoru. Lisice i ptice grabljivice su mu prirodni neprijatelji. Staništa su mu rijeke i jezera duž istočne australske obale i Tasmaniju.
Ženke nema bradavice pa svoju mladunčad hrane mlijekom koje luče kroz kožu, a mladunčad mlijeko također liže s njezina tijela. Rep im, tehnički, služi kao smočnica.
“Analiziravši mlijeko ustanovili smo kako sadrži novi protein s jedinstvenim protubakterijskim svojstvima”, potvrdila je Newman. U proteinu proizvedenom u laboratoriju otkrili su tako jedinstvenu i dosad neviđenu strukturu u obliku alke.
“Ovaj neobičan protein postoji jedino kod jednootvornih, a ovo novo otkriće generalno gledajući proširuje nam naša saznanja o strukturi proteina koje bismo mogli koristiti u daljnjem istraživačkom radu”, zaključila je Newman.
2014. godine je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izrazila zabrinutost zbog globalne prijetnje koju predstavljaju superbakterije koje su otporne na sve poznate antibiotike.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
