Saturday, 14. September 2024.
Unsko-sanski kanton 9° C Overcast Clouds
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

28. Jula. 2024. Izdvojeno
U BOSANSKOJ BOJNI OBILJEžEN 27. JULI DAN USTANKA NARODA BOSNE I HERCEGOVINE

Nakon dugo godina, Bosanska Bojna juče je bvila okićena antifašistima koji su došli u ovo ustaničko mjesto kako bi obilježili 83. godišnjicu. Dana ustana u BiH. Udruženje  antifašista Velike Kladuše bilo je domaćin ovog skupa, koji je podsjetio na slavne dane naše prošlosti i ustanka Naroda BiH protiv fašizma. Iako skromno uz učešće  manjeg broja sudionika ipak je to bio Veliki dan. Dan ustanka Naroda bosne I Hercegovine 27. Jula tradicionalno je obilježavan godinama u Bosanskoj Bojni uz učešće na desetine hiljad ljudi ovog kraja.

Povodom ovog događaja, prenosimo osvrt Žarka Petrovića u cijelosti:

Ove riječi,u najboljoj namjeri,posvećujem organizatorima,sudionicima,a osobno govornici na ovogodišnjem obilježavanju Dana ustanka i antifašističke borbe u Bos. Bojni.

Bez obzira koliko je bilo sudionika ” kod spomenika u Bojni”, sa proslave antifašizma u svijet je poslana slika ,riječ i kraj sa ljudima na kojima bi Kladuša trebala biti ponosna i nekom prigodnom prilikom ih spomenuti.

Znam da je piscu govora bilo veoma teško pisati nešto suvislo kada je imala problema o kojim je govorila. Štovana gospođo kada sam živio i radio u Kladuši ja sam uglavnom pisao slične svečane govore , nekrologe umrlim Kladuščanima, i uvodne riječi likovnim umjetnicima prilokom izložbi pa Vas razumijem.

Sve proslave proslave u Bojni bile su veličanstvene,dostojanstvene i masovno posjećivane nekada i sa 50 hiljada građana.Međutim moram vas uputiti na moju inicijativu o stvaranju arhiva o našoj zajedničkoj prošlost koji bi bio sastavni dio bibliotečke djelatnosti Knjižnice, koristitili bi ga učenici,studenti,a eto i netko kao vi.Međutim , u Kladuši se kultura baš i nije cijenila kao bogatstvo duše i uma nego kao trošak.Primjera radi; po Zakonu o bibliotečkoj djelatnost grad nije mogao imati knjižnicu bez 10 hiljada naslova,ali je kladuška morala raditi i sa 4,5 hiljada zna se i zbog čega.

Ķada sam kao direktor Univerziteta pokušao skupiti tih 10 naslova da možemo ,po zakonu, zaposliti radnika,prvo su me napali moji radnici jer su smatrali da to treba ići na plaće,a ne za knjige. Danas jedan od najvećih protivnika knjiga ,napretka, sa stotine radnih i materijalnih prekršaja i neradnik, mada je pokojni, danas taj ima svoju ulicu u Kladuši ,sramota.

Drugo, nikada se dan ustanka nije slavio kod tog spomenika nedaleko od bojanske škole nego kod zadruge u šumi Mile Vujasina.Ja sam ga 1985. Odlukom Općinske konferencije SSRN a premjestì kod Lavrnja zapravo kod Sedara gdje je i dignut ustanak.Tu veče 26/27 je na Sedrama je bilo oko 400 duša za napad na Grošića mostove gde su ih čuvale ustaše.Taj ustanak su pripremali Huska Miljković i Tono Hrovat.Ovdje je ostalo,do dana današnjeg, neodgovoreno pitanje: Zašto ova dvojica članova KPJ

nisu širili aktivnost i među tadašnjim Hrvatim i Muslimanima, a ne samo među Srbima ?

Može li se zaključiti da je i to jedan od mnogih razloga što je u početku rata najviše stradalo srpsko stanovništvo i napredni

Muslimani.

Mi moramo rasčistiti sa svojom prošlosti jer narodna je izreka ” tko ne zna svoju prošlost ima pravo da mu se ponovi”,a kad se ona ponavlja

uvjek stradaju najslabiji.

Zaštò ovo pišem već sam i na početku neštò rekao.Međutim u krajevima ex Jugoslavije uveliko traje revizija istorijskih događaja.Događaji se prepravljaju,veličaju se hulje,u zaborav se spremaju vrijedni događaji ( npr Učiteljski paŕtizanski kurs) na Baraci, projekt Starog grada koji se zvao Etno selo.Tko zna što to znači po arhitekturi može zaključiti o čamu se radi.

Na kraju govor je bio prilika da se kaže o žrtvama tko su,gdje su skončali i zašto jer vidite kako se u ovom nesŕtnom ratu istorija ponovila i tko je najviše nastradao” nesretnici u Srebrenici “.

Zato ponovo apeliram i podržavam izgradnju moderne Knjižnice sa stručnim arhivskim radnikom i u saradnji sa Muzejem u Bihaću u Kladuši popišu svi kulturne artefakte od kojih su neki stari između 50 i 70 miliona godina te lokalitete staviti na svjetsku kartu istih kao što je lokalitet kod Banovića u Mexiku i još neka rijetka mjesta.

Neka nam je sretno sjećanje na antifašističku borbu i Dan ustanka!

ZADNJE VIJESTI IZ Izdvojeno

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 831 871
F: (+387) 037 831 872
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision